Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je 1997. godine pokrenula PISA program, koji procjenjuje sposobnosti 15-godišnjaka u oblasti čitanja, matematike i prirodnih nauka, i vještine učenica i učenika u primjeni onoga što su naučili u školi na situacije iz stvarnog života.

Cilj programa je da pruži kontinuirani uvid u obrazovne politike i prakse koje direktno utiču na sticanje znanja i vještina đaka u različitim zemljama i u različitim demografskim podgrupama u svakoj zemlji. Putem PISA rezultata, kreatori obrazovnih politika mogu procijeniti znanje i vještine učenika u svojim zemljama u poređenju sa onima u drugim zemljama, postaviti ciljeve politika prema mjerljivim ciljevima postignutim u drugim obrazovnim sistemima, te učiti iz politika i praksi država koje su pokazale poboljšanje.

Od prvog ciklusa testiranja, 2000. godine, do danas, u istraživanju su učestvovali đaci koji predstavljaju više od 80 zemalja i ekonomija. PISA procjenjuje do koje mjere su 15-godišnjaci, koji su na kraju obaveznog obrazovanja ili su ga već završili, stekli ključna znanja i vještine neophodne za puno učešće u modernim društvima. Procjena ne potvrđuje samo da li oni mogu reproducirati znanje, nego se ispituje i koliko dobro ga mogu ekstrapolirati iz onoga što su naučili, te primijeniti u nepoznatim situacijama – kako u školi tako i van nje. Ovaj pristup pokazuje da moderne ekonomije vrednuju pojedince prema onome što znaju i što mogu uraditi sa tim što znaju.

Novi kolačić

Bosna i Hercegovina prvi put je učestvovala u PISA istraživanju 2018. godine. Ono je obuhvatilo 6.480 đaka uzrasta od 15 godina, iz 213 škola širom zemlje – odabranih metodom slučajnog uzorka. Učenice i učenici radili su dvosatni test koji nije u direktnoj vezi s nastavnim planovima i programima u BiH, nego je zasnovan na kompetencijama, te uporediv na međunarodnom planu. Pored testova, popunjeni su i upitnici, koji su također korišteni za tumačenje rezultata.

PISA program za BiH je od posebnog značaja jer će joj omogućiti da na međunarodnom nivou dobije sliku svojih obrazovnih sistema i donese odluku u kom smjeru se oni mogu unaprijediti. PISA rezultati predstavljaju referentni izvještaj o kvalitetu obrazovanja u nekoj zemlji, tako da je za BiH ovo odlična prilika da utvrdi stvarni kvalitet obrazovanja. Pretpostavka je da će generacije koje se sada školuju u BiH biti građani i građanke EU – zato je važno da se utvrdi u kojoj mjeri ih obrazovanje priprema za budućnost. Nadalje, PISA rezultati pokazuju koliko obrazovni sistemi podržavaju ekonomski i društveni razvoj u BiH. Dobit će se uvid u to na kojem nivou obrazovna postignuća učenica i učenika odražavaju uslove u kojima djeluju obrazovni sistemi, te koji je nivo pravičnosti obrazovanja.

Dijana Pejić: Neophodno što prije mijenjati obrazovni sistem

“Nakon objave rezultata PISA istraživanja, mislim da je svima u Bosni i Hercegovini postalo savršeno jasno koliko je stanje, u svim našim obrazovnim sistemima, zabrinjavajuće. Sami podaci da naši petnaestogodišnjaci, po stepenu čitalačke i matematičke pismenosti, zaostaju tri školske godine od većine svojih vršnjaka, je već dovoljno zabrinjavajuća da se kod sviju nas upali „alarm za uzbunu“. Svaki drugi učenik je funkcionalno nepismen, a to znači da je njihova sposobnost za rješavanje problema značajno niža od njihovih vršnjaka u OECD zemljama. A s obzirom na činjenicu da je BiH zauzela 62. od ukupno 79. mjesta (za 79. zemalja čiji su rezultati obrađivani u sklopu PISA 2018 istraživanja) dovoljno govori o činjenica koliko naši učenici nisu u stanju da primjenju znanje stečeno u školi, u svom svakodnevnom životu. Jedan od zaključaka istraživanja je da će zbog niskog nivoa pismenosti učenici imati teškoća u nastavku školovanja, pri zapošljavanju, u profesionalnom napredovanju i u snalaženju u društvu. Dok je u zemljama OECD-a procenat takvih đaka između 21 i 25, u BiH se kreće oko 50 odsto.

Genesis Project, kao organizacija koja jako puno polaže na neformalno obrazovanje djece i odraslih, već duže vrijeme, u sklopu projekta „Dijalog za budućnost“ radi na podizanju nivoa svijesti, među populacijom u lokalnim zajednicama širom BiH, o značaju međunarodnih istraživanja u obrazovanju te o svim naučenim lekcijama koje možemo dobiti tumačeći rezultate tih istraživanja, poput ovih današnjih. U skladu s time, a uz podršku projekta Dijalog za budućnost i Ambasade Kraljevine Norveške u BiH, već od početka sljedeće godine nastavljamo sa intenzivnim radom kroz obrazovne dijeloške platforme u 10 opština širom BiH (Travnik, Bugojno, Bijeljina, Istočno Novo Sarajevo, Doboj, Sarajevo, Trebinje, Tuzla, Banjaluka i Novi Travnik).

Planirano je da se, ovom aktivnosti, obuhvati najmanje 300 različitih lokalnih sudionika koji nam dolaze iz škola, vijeća učenika, vijeća roditelja, poslovnog sektora, medija, nevladinih organizacija a sve s ciljem da obrazovanje postane prioritet cijele Bosne i Hercegovine. Cilj nam je animirati građane da aktivno zastupaju stav da je potrebna reforma obrazovnih sistema u BiH, te da je neophodno poduzeti korake koji bi direktno vodili ka poboljšanju ishoda učenja u Bosni i Hercegovini.

Vjerujemo da će nam rezultati PISA 2018 istraživanja svima biti jedna nit vodilja koja će nam pomoći u namjeri da našoj djeci pružimo bolje uslove obrazovanje i bolju budućnost, što vjerujem da nam je svima cilj. Uprkos tome, što smo mogli očekivati ovakve rezultate, svi bismo morali preuzeti odgovornost za njih. Takođe moramo priznati potrebu da sistem, makar samo obrazovni, mijenjamo hitno i što prije.” G.P.

Pravedno obrazovanje

Pravedan obrazovni sistem je onaj koji minimizira uticaj ličnih i društvenih okolnosti izvan kontrole pojedinca (kao što su spol, etničko porijeklo ili porodična pozadina) na mogućnosti za sticanje kvalitetnog obrazovanja i, na kraju, na ishode učenja koje učenice mogu potencijalno postići. U ovom kontekstu raspravlja se o pravičnosti u obrazovanju u odnosu na pružanje pet ključnih temelja za uspjeh: inkluzivno okruženje, kvalitetno podučavanje, vrijeme za učenje, materijalni resursi i podrška porodice i zajednice.

Inkluzivni obrazovni sistem osigurava da svi mladi dostignu barem minimalni nivo postignuća, uspjeha, dobrobiti i angažmana koji su potrebni za učešće u društvu. Iako prepreke za postignuća, rezultate i zdravlje ne potiču nužno iz obrazovnih institucija, fokus na inkluziji zahtijeva da obrazovne politike uklone ove prepreke, tamo gdje one postoje, tako da djeca mogu slijediti ono što im je važno u životu.

Budući da u BiH nije razvijena kultura donošenja odluka u obrazovanju na temelju empirijskih podataka i zbog nedostatka mehanizama redovnog praćenja kvaliteta obrazovanja, PISA podaci su od posebnog značaja za utvrđivanje stvarnog stanja, sa mogućnostima poboljšanja i intervencija gdje je potrebno.

Za BiH, nalazi PISA podataka od posebnog su značaja za:

  • razvoj nastavnog plana i programa usmjerenog na sticanje ključnih kompetencija;
  • unapređenje nastavne prakse koja podrazumijeva kvalitetno podučavanje i interakciju s đacima, kao najvažnijih uticaja na kognitivne, emocionalne, socijalne i bihevioralne ishode školovanja;
  • bolji uvid u trenutne kapacitete obrazovnih sistema da osiguraju jednake mogućnosti za svu djecu i smjernice za poboljšanje jednakosti i pravičnosti obrazovnog sistema u zemlji;
  • odnos između obrazovnih postignuća i tržišta rada, kako bi se utvrdila znanja i vještine neophodne za razvoj karijere.

Šta testira PISA?

Svaki ciklus PISA programa mjeri sposobnosti učenika u čitanju, matematici i prirodnim naukama. Pritom je naročit naglasak na njihovoj sposobnosti da primijene znanja i vještine u stvarnim životnim kontekstima: moraju pokazati da analiziraju, razumiju i efikasno komuniciraju u procesu prepoznavanja, tumačenja i rješavanja problema u različitim situacijama.

Definicija čitalačke pismenosti u ciklusu PISA 2018: Čitalačka pismenost je razumijevanje, korištenje, vrednovanje, promišljanje i angažman u tekstovima radi postizanja vlastitih ciljeva, razvoja znanja i potencijala, te aktivnog sudjelovanja u društvu.

Matematička pismenost definiše se kao sposobnost pojedinca da formuliše, upotrebljava i interpretira matematiku u različitim kontekstima. To uključuje matematičko razmišljanje i korištenje matematičkih pojmova, procedura, činjenica i sredstava za opisivanje, objašnjavanje i predviđanje pojava. Ona pomaže pojedincima da prepoznaju ulogu koju matematika igra u svijetu, i da donesu utemeljene zaključke i odluke potrebne za život konstruktivnih, angažovanih i promišljenih građana.

Pismenost iz prirodnih nauka (naučna pismenost) definisana je kao sposobnost pojedinca da se na analitički način bavi pitanjima u vezi s prirodnim naukama i idejama nauke. Naučno pismena osoba voljna je da se uključi u obrazloženi diskurs o prirodnim naukama i tehnologiji, koji zahtijeva sposobnosti naučnog objašnjavanja fenomena, procjene i dizajna istraživanja u prirodnim naukama, te tumačenja podataka i dokaza u prirodnim naukama.

Najlakši način da se sumiraju rezultati učenika i učenica i da se poredi relativni uspjeh zemlje sa ostalim zemljama je da se koristi srednje postignuće (prosjek) đaka u zemlji i u oblasti koju testira PISA. Ali, PISA također mjeri rezultate učenika po nivoima znanja, s tim da je najviši nivo šest, a najniži jedan. Naročito je važno da se u svakoj oblasti identifikuje osnovni nivo uspjeha (nivo 2), koji se također smatra minimalnim nivoom stručnosti u čitanju, matematici i prirodnim naukama. U sve tri oblasti PISA-e, osnovni nivo je onaj gdje učenice mogu pristupiti zadacima koji zahtijevaju minimalnu sposobnost i sklonost ka samostalnom razmišljanju.

U čitanju, osnovni nivo vještina definiše se kao nivo na kojem su učenici sposobni čitati jednostavne i poznate tekstove i razumjeti ih doslovno, ali i pokazati, čak i u odsustvu jasnih uputstava, sposobnost povezivanja nekoliko informacija, izvlačenja zaključaka koji nadilaze ono što je eksplicitno navedeno, i povezivanja teksta sa ličnim iskustvom i znanjem.

U matematici, osnovni nivo vještina definiše se kao nivo na kojem učenici nisu sposobni provoditi samo rutinske procedure, kao što su aritmetičke operacije, kada su im data sva uputstva, nego su sposobni interpretirati i prepoznati kako se jednostavna situacija (npr. poređenje ukupne udaljenosti na dvije alternativne rute ili pretvaranje cijena u drugu valutu) može predstaviti matematički.

U prirodnim naukama, osnovni nivo znanja odgovara nivou na kojem učenice mogu da se oslanjaju na svoje znanje o osnovnim naučnim sadržajima i procedurama za tumačenje podataka, da prepoznaju pitanje koje se razmatra u jednostavnom eksperimentu ili da utvrde validnost nekog zaključka na osnovu dostupnih podataka.

Poređenjem broja učenika koji se nalaze ispod i iznad osnovnog nivoa znanja, te broja učenika koji postižu najviše nivoe znanja, može se procijeniti prosječni nivo postignuća (koji nam pokazuju srednji rezultati u BiH) i kapacitet bh. obrazovnih sistema da podržavaju izvrsnost i osiguraju minimalne standarde postignuća.

Postignuća i uspjeh učenika i učenica u BiH

Bosna i Hercegovina je u sve tri oblasti plasirana značajno ispod OECD prosjeka i nalazi se u posljednjom kvartalu od ukupno 80 zemlja, zajedno sa Sjevernom Makedonijom i Kosovom od zemalja iz regiona.

Razlika u bodovima između BiH i OECD prosjeka u čitanju iznosi 84 boda, u matematici 83, a u prirodnim naukama 91 bod, što predstavlja skoro tri godine školovanja.

Najbolje plasirana zemlja iz regiona je Slovenija, čiji je rezultat bolji od OECD prosjeka, slijedi Hrvatska sa 15 bodova zaostatka od OECD prosjeka u čitanju, 25 u matematici i 18 u prirodnim naukama.

Srbija ima zaostatak od 41 boda iz matematike, 48 iz čitanja i 49 iz prirodnih nauka.

Slijede Crna Gora, Albanija…

Najlošije rangirane zemlje u regionu su Albanija, BiH, Kosovo i Sjeverna Makedonija.

Postavlja se pitanje – ako učenice i učenici u BiH, u dobi od 15 godina, već danas zaostaju za svojim vršnjacima iz evropskih zemalja za čak tri godine školovanja, na koji način naša zemlja može prevazići ovaj jaz i dugoročno obezbijediti ekonomski razvoj koji bi bio konkurentan drugim zemljama u okruženju i Evropi?

U tabeli su prikazani prosječni rezultati za sve zemlje koje su učestvovale u programu PISA 2018.

Izvor teksta: www.skolegijum.ba

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama


Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.

Sandra Josović rođena je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završila je u Banjaluci. Zvanje diplomiranog politikologa za novinarstvo i komunikacije stekla je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Kao novinar radila je u više beogradskih medija još u vrijeme studija, a nakon povratka u Banjaluku, osam godina je provela u Nezavisnim novinama, godinu dana kao novinar, a potom i kao urednik nekoliko rubrika i nedjeljnog izdanja. Novinarsku karijeru nastavlja na portalu za zdravlje kao glavni urednik gdje je provela dvije godine. Od 2012. godine obavljala je funkciju izvršnog direktora Međunarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus.
Timu Genesis Projecta pridružuje se povremeno kao saradnik, a potom i kao novi član u septembru 2013. godine. Uz asistenciju u realizaciji projekata, zadužena je za osmišljavanje sadržaja portala, kao i za komunikaciju sa medijima.