Danas je 4. april. Generalna skupština Ujedinjenih Nacija (UN) objavila je 8. decembra 2005. godine, da će se ovaj datum obilježavati kao Međunarodni dan borbe protiv mina. Prvi put je obilježen 04. aprila 2006 godine. Obilježavanje ovog dana je podsjetnik globalnoj zajednici da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta. Ovi zaostaci iz rata, naslijeđeni iz vremena konflikata, zagađuju preko 80 zemalja i područja i svake godine ubijaju i povređuju desetine hiljada ljudi, uključujući i djecu. Zagađena su polja, šume, putevi, staze, čime su stanovništvu uskraćena poljoprivredna dobra i onemogućeno zadovoljavanje esencijalnih potreba.
Međunarodni dan borbe protiv mina ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o minama, kao i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se iskorijeni. Pojam „protivminske akcije“ obuhvata širok spektar aktivnosti, ne samo deminiranje, nego i pomoć žrtvama mina, te edukaciju stanovništva o načinima da ostanu sigurni u okruženju zagađenom minama, kroz časove upozoravanja na opasnost od mina.
Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.145 km2 ili 2,3% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Opšta procjena uticaja mina/kasetne municije/ESZR u 129 gradova/opština u BiH je identifikovala 1.398 ugroženih zajednica pod uticajem mina/kasetne municije/ESZR. Od ukupnog broja ugroženih zajednica 1.369 zajednica je kontaminirano minama, dok je 60 zajednica kontaminirano kasetnom municijom (od čega 31 zajednica ima kombinovanu kontaminiranost minama i kasetnom municijom). Mikrolokacije kontaminirane minama/kasetnom municijom/ESZR direktno utiču na bezbjednost 545.603 stanovnika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Od toga, mikrolokacije kontaminirane minama utiču na bezbjednost 517.238 stanovnika, dok mikrolokacije kontaminirane kasetnom municijom utiču na bezbjednost 54.314 stanovnika (od čega je 25.949 stanovnika ugroženo kombinovano minama i kasetnom municijom). Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 9.018 sumnjivih mikrolokacija na mine na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 82.000 mina/ESZR. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH iznosi 7,3 km2, od čega je 4,3 km2 kombinovana sumnjiva opasna površina na mine i kasetnu municiju. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisane su 203 sumnjive mikrolokacije na kasetnu municiju na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 2.000 komada kasetne podmunicije/ESZR.
U bazi podataka (BHMAIS) trenutno je registrovano 19.205 zapisnika minskih polja što predstavlja oko 60% od njihovog ukupnog broja.
Inicijativa obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv mina zahtijeva konstantna nastojanja država, uz pomoć UN-a i drugih relevantnih organizacija, u pružanju pomoći u izgradnji i razvoju nacionalnih kapaciteta za protivminske akcije u državama u kojima mine i neeksplodirana ubojna sredstva predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti, zdravlju i životu stanovništva, ili su zapreka društvenom i ekonomskom razvoju na državnom i lokalnom nivou.