Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

Kada su Fadil Hadžić i Boro Ćosić početkom šezdesetih godina prošlog vijeka pisali scenario za kultni film Desant na Drvar, nisu ni sanjali da će njihov partizanski klasik doživjeti svoj nastavak u boji i to u samo jednoj minuti i u potpuno drugačijim okolnostima.

Više od 50 godina kasnije, Drvar je opština koja pamti svježiji rat od onog koji je oživljen pod Hadžićevom rediteljskom palicom. Posljedice sukoba odigranih na ovim prostorima u 90-tim godinama i dalje su vidljive. Ruševine zarasle u korov svjedoče o nesretnim vremenima. Zarđale kapije zaključane su pred napuštenim zidovima nekadašnjih poslovnih objekata.
U prošlosti moderni sportski centar sa bazenom kakvim se nisu mogli podičiti ni mnogo veći gradovi, danas je oronuo i pust. Partizanski spomenici, slomljeni i rasuti. Tek pokoji stih urezan u kamenu sjeća na njihovu veličinu.

Uspavan je Drvar u udobnoj kolijevci od zelenila i žubora Unca. Sanja i čeka nove generacije da ga probude. A oni dolaze. I kako vide svoj grad pokazali su kroz samo jednu filmsku minutu.

Dimitrije Morača odličan je učenik 7. razreda osnovne škole u Drvaru. Kada je dobio priliku da u 60 sekundi pokaže svoju kreativnost i ukaže na probleme koji ga muče i nadanja kojima stremi, iskoristio ju je na pravi način i uz pomoć svojih trenera Ljubiše Vasića i Gorana Radića snimio je Desant na Drvar II.

“Dimitrije je došao sa jasnom idejom šta želi da snimi, a sam naziv filma je osmislila grupa djece koja je učestvovala na našem treningu. Prvo smo se šalili, a onda smo shvatili da naslov zaista odgovara filmu koji je Dimitrije želio da snimi”, objašnjava Ljubiša Vasić, trener i koordinator iz NVO Genesis Project-a iz Banjaluke.

Zajedno sa kolegom Goranom Radićem, Ljubiša je proveo pet dana u Drvaru sa grupom od 17 djece uzrasta od sedam do 15 godina. Oni su učestovali na treningu o snimanju jednominutnih filmova koji je održan u sklopu aktivnosti “Promocija interkulturalnog, inkluzivnog i mirovnog obrazovanja i prevencije nasilja među djecom”.

Ovu aktivnost realizuje NVO Genesis Project u okviru projekta „Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u Kantonu 10“ koji finansira UN Fond za ljudsku sigurnost, a implementiraju ga UN agencije u BiH (UNICEF, IOM, UNHCR i UNDP).

Djeca kroz jednominutne filmove iskazuju svoja mišljenja, stavove, ideje ili dižu glas o svojim i problemima svojih vršnjaka. Na petodnevnom treningu,

Dimitrije-3 vođeni svojim trenerima, oni uče sve o snimanju jednog takvog filma, počevši od pisanja scenarija do montaže.

Iako snimanje jednog tako kratkog filma izgleda kao mačiji kašalj, treneri kažu – to uopšte nije tako.

“Neka djeca odmah dođu sa jasnom idejom o tome šta žele snimiti i reći putem svoga filma, a neko u početku nema ideja, a ima želju da radi. Tada smo svi na mukama, jer imamo samo pet dana da za kompletnu realizaciju”, objašnjava kroz smijeh Goran Radić. Ipak, dječija kreativnost, dodaje, uvijek na kraju pobijedi. “Sva djeca su izuzetno kreativna i nekada bolje od odraslih primjećuju probleme koji nas okružuju. Treba im dati priliku da iznesu svoj stav”, ističe Goran.

Dimitrije je svoj desant snimio, jer želi da se njegov grad probudi iz sna i života u prošlosti. Drvar mnogo voli, ali “toliko toga bi promjenio..”. Tužne slike s početka ovog teksta stale su u njegov filmski minut. Nijeme. A opet su rekle sve.

“Bosno moja poharana, zemljo moja neorana, četiri ljeta nesijana…”, stihovi su koje je zabilježio na jednom od brojnih urušenih i uništenih spomenika.

“Ima mnogo ruševina u Drvaru, ja hoću da to neko obnovi”, priča nam Dimitrije i objašnjava:
“Ne želim da moj grad pamte po nečemu što je postojalo, hoću da ga pamte po nečemu što postoji, zato sam izabrao tu temu”, kaže ovaj dječak koji se ističe i jednim neobičnim hobijem. Naime, on voli tražiti greške na filmovima. Nije ni čudo da je takav filmoljubac uživao u petodnevnom treningu.

“Obožavam glumiti, režirati i praviti razne scenarije! Volio bih da se ovaj trening ponavlja svake godine, da uvijek bude ista ekipa i da uvijek budu odlični filmovi”, zaključuje Dimitrije.

U Drvaru je snimljeno ukupno osam filmova, a on za sve njih kaže da su perfektni. Njegovi drugari takođe su zadovoljni rezultatima, kao i treneri.

Da pozitivne energije ne nedostaje pokazala je Danka Kunić u svom istoimenom filmu.

Kako treba voljeti, opisala je Milija Zorić. Vera Milaković nam je pokazala kako se igra unačko kolo. Dok su snimali njen film pored Unca, Vera je uživala, a Goran dobacuje da se “zamalo utopio”.

Dječak koji može sve, Vuk Stefan Zorić svojim filmom je poručio da je samo nebo granica. Njegova drugarica, Milica Šobat postavila je jednostavno pitanje na koje je najteže dati ogovor: “Zašto?”.

Najviše muke trenerima zadao je Boris Ćorić, petnaestogodišnji dječak koji nema straha. Da se ničega ne boji, Boris je pokazao u svom filmu pod nazivom “Parkour”. Vrtoglavi skokovi i egzibicije u nekadašnjem sportskom centru impresivno izgledaju na filmskoj traci, ali uživo su dobro uplašili Gorana i Ljubišu.
“Prije svakog skoka, zvali smo njegovu mamu da potvrdi da on to smije uraditi. Svaka njegova vratolomija nas je dobro isprepadala”, priča Ljubiša i dodaje da je jedino bilo sigurno da nema ponavljanja Borisovih kadrova.

I na kraju, u filmu Stribora Letića, najmlađe glumice na ovom snimanju poslale su poruku koja je jednako vrijedna za sve uzraste:

“Svi bi trebali da znaju da je mnogo lakše nešto srušiti nego izgraditi”.

{embed:youtube:k-xECxbm3eI}
{embed:youtube:WmEyQLhx4nY}

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama

Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.

Sandra Josović rođena je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završila je u Banjaluci. Zvanje diplomiranog politikologa za novinarstvo i komunikacije stekla je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Kao novinar radila je u više beogradskih medija još u vrijeme studija, a nakon povratka u Banjaluku, osam godina je provela u Nezavisnim novinama, godinu dana kao novinar, a potom i kao urednik nekoliko rubrika i nedjeljnog izdanja. Novinarsku karijeru nastavlja na portalu za zdravlje kao glavni urednik gdje je provela dvije godine. Od 2012. godine obavljala je funkciju izvršnog direktora Međunarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus.
Timu Genesis Projecta pridružuje se povremeno kao saradnik, a potom i kao novi član u septembru 2013. godine. Uz asistenciju u realizaciji projekata, zadužena je za osmišljavanje sadržaja portala, kao i za komunikaciju sa medijima.