Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

“Mislim da tim Genesis Project-a čini veliku stvar, jer sa svojim edukativnim predstavama izlazi na teren među djecu koja nemaju priliku da idu u pozorište i na taj način ne samo da edukuju djecu temama kojima se predstave bave već im približuju i pozorišnu umjetnost. Svojim igranjima oni siju sjeme ljubavi prema pozorištu i možda će neko od te djece zahvaljujući predstavama Genesis Project-a jednog dana postati glumac, dramaturg, reditelj…”, ističe Mario Ćulum, damaturg i docent na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci.
Ćulum sa našim timom sarađuje već nekoliko godina, a rezultat te saradnje je nekoliko uspješnih edukativnih predstava Genesis Project-a. Neke od njih izašle su iz okvira projekata za koje su rađene i dospijele su i do Dječijeg pozorišta Republike Srpske. Tako je i priča o pingvinu Žoržu, koju je Mario Ćulum zajedno sa kolegom Milanom Gajićem prvobitno napisao za potrebe projekta “Mostovi povjerenja i saradnje” nastavila svoj put od Genesisa do scene Dječijeg pozorišta RS.
Predstava “Nismo svi letači” koju Genesis Project izvodi u školama Srednjobosanskog kantona, obogaćena je novim likovima, avanturama i detaljima za potrebe Dječijeg pozorišta i odnedavno je na repertoaru.
Upravo je njena premijera i zanimljivi Žoržov put povod za naš razgovor sa Mariom.
Kako je došlo do saradnje sa Genesis Project-om i koliko dugo već sarađujete?
Do saradnje sa Genesis Project-om došlo je na inicijativu Marija Lukajića, glumca iz GP „Jazavac“ 2012. godine. Prvi projekat na kome smo sarađivali bila je edukativna predstava za učenike devetih razreda na temu HIV-a i seksualno prenosivih bolesti. Zahvaljujući ljudima iz Genesis Projecta Milan Gajić i ja smo se dodatno edukovali i napisali tekst za predstavu “Zablude“.
Poslije toga je kolega Milan Gajić dramaturški obradio autorske tekstove Genesisa „Dobrodošla Higija“ i „Suđenje čudno“ 2014. godine. Saradnja se nastavila i 2015. godine kada smo Milan i ja napisali dva dramska teksta za djecu: „Nismo svi letači“ i „Čiji je bunar“ za potrebe edukativnog projekta „Mostovi povjerenja i saradnje“.
Koliko su teme koje su u fokusu rada Genesis Project-a, poput promocije različitosti, tolerancije, suživota i interkulturalnog razumijevanja, bliske Vama kao scenaristi i kako je rad na ovim temama kroz saradnju sa Genesis Project-om uticao na Vas?
Bitno je da te teme približimo najmlađima, da edukujemo djecu, a preko njih i roditelje. Za svakog autora je izazov da različitost i toleranciju izrazi na kreativan način, dječjim jezikom i kroz situacije koje su njima bliske. Naravno da pisanje za djecu i promicanje pozitivnih vrijednosti u društvu oplemenjuje mene i kao autora i kao čovjeka.
Scenario za predstavu „Nismo svi letači“ napisali ste 2015. godine za potrebe edukativnog projekta “Mostovi povjerenja i saradnje” koji realizuje Genesis Project. Predstava govori o pingvinu Žoržu. Kako ste došli na ovu ideju i koliko je bitno na ovaj način djeci približiti važnost poštovanja drugog i različitog?
Ideja je došla spontano, prilikom osmišljavanja sinopsisa za dramski tekst na temu razlika za konkurs koji je Genesis Project raspisao za pomenuti projekat. Dramski tekst „Nismo svi letači“, koji smo napisali Milan Gajić i ja, bavi se temom različitosti i prihvatanja onog ko je drugačiji. Ta različitost može biti rasna, nacionalna, polna ili posljedica nekog fizičkog ili psihičkog nedostatka, ali ona ne bi smjela da bude prepreka u komunikaciji i prihvatanju te osobe kao ravnopravne, jer svako dijete, bez obzira na sve moguće različitosti, ima svoje kvalitete koje može da ponudi drugarima ili društvu u cjelini. Priča je iz ljudskog transponovana u ptičiji svijet u kojem pingvin Žorž, koji slučajno sa Antartike dospije u Afriku, pokušava da zadobije povjerenje svojih drugara, afričkih ptica. Pingvin Žorž, iako ptica, različit je od drugih ptica. On ne zna da cvrkuće, ni da leti, ali zna da pliva i zna matematiku. I upravo te osobine koje krase Žorža pomoći će njegovoj drugarici Kali u trenutku kada joj zatreba pomoć. Time pokazujemo da nas različitost upotpunjuje i da ne treba da bude povod za razdvajanje, već nešto što će nas obogatiti i unaprijediti.
Kolega Milan je „kumovao“ Žoržu tj. dao mu je ime. Lik pingvina Žorža osmišljen je te 2015. za tekst predstave „Nismo svi letači“.
Predstava „Nisu svi letači“ u izvođenju Genesis Project-a igra u školama Federacije Bosne i Hercegovine. Šta Vas je ponukalo da proširite scenario i postavite predstavu na daske Dječijeg pozorišta Republike Srpske?
Prije svega odlično izvođenje lutkarske predstave ekipe Genesis Project-a i potreba da se i djeci u Republici Srpskoj ukaže na važnost poštivanja drugog i drugačijeg. A i Žorž nas nije ostavljao na miru. Neki likovi nastavljaju da „dosađuju“  autorima i nakon završetka dramskog teksta. Trebalo je objasniti kako je Žorž dospio u Afriku, ko ga je pronašao i kako su uopšte dobili informaciju da je on pingvin. Zato smo ubacili nove likove: Žorža Jaje, Mornara i Kapetana, Mama Pticu i Tata Ptica, te Doktora Sovu. Poruka, iako univerzalna, koju prenosi tim Genesis Project-a svojom lutkarskom predstavom ograničena je geografski na djecu u školama u Federaciji, tako da sam poželio da ta poruka dospije i do djece u Republici Srpskoj. U Banjaluci je bilo samo jedno izvođenje predstave p rije postavljanja na scenu Dječijeg pozorišta Republike Srpske. Predstava na sceni Dječijeg pozorišta ima isti naslov, ali to je novi tekst, sa većim brojem likova i šest novih songova. Ono što je važno je poruka predstave, a ona je univerzalna i mogu je razumjeti ne samo djeca u Bosni i Hercegovini, bez obzira u kojem entitetu žive, već i djeca širom svijeta. U svakom društvu postoji problem različitosti i prihvatanja. Da mogu, preveo bih ovaj tekst na sve svjetske jezike i poslao poruku svoj djeci svijeta. Bitno je djeca nauče da prihvataju razlike i da je, upravo, različitost ono što nas obogaćuje, da ne treba da kopiraju druge, kao i što Žorž pokušava u jednom dijelu drame, već da budu svoji. Samo tako će nam život biti i ljepši i ispunjeniji.

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama

Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.

Sandra Josović rođena je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završila je u Banjaluci. Zvanje diplomiranog politikologa za novinarstvo i komunikacije stekla je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Kao novinar radila je u više beogradskih medija još u vrijeme studija, a nakon povratka u Banjaluku, osam godina je provela u Nezavisnim novinama, godinu dana kao novinar, a potom i kao urednik nekoliko rubrika i nedjeljnog izdanja. Novinarsku karijeru nastavlja na portalu za zdravlje kao glavni urednik gdje je provela dvije godine. Od 2012. godine obavljala je funkciju izvršnog direktora Međunarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus.
Timu Genesis Projecta pridružuje se povremeno kao saradnik, a potom i kao novi član u septembru 2013. godine. Uz asistenciju u realizaciji projekata, zadužena je za osmišljavanje sadržaja portala, kao i za komunikaciju sa medijima.