Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

Reporter UNICEF-a posjetio je našu ekipu u Glamoču tokom snimanja jednominutnih filmova. Reportaža je objavljena na web stranici Za svako dijete: http://www.zasvakodijete.ba/radionice-jednominutnih-filmova-sta-je-svemirac-radio-u-glamocu/, a mi je prenosimo u potpunosti.

Papirić po papirić i u jednoj od učionica Osnovne škole ‘Glamoč’ došlo je do opšteg haosa: papiri su letjeli na sve strane i kada se činilo da stvar izmiče kontroli na vratima učionice pojavio se – svemirac! Djeca su stala kao skamenjena, potom skupila pobacane papiriće, a svemirac se uputio prema hodniku škole gdje su se dva dječaka koškala kako bi smirio i njih.
“Rez, to je to!”, označen je kraj snimanja posljednjih kadrova filma ‘Zar nam treba svemirac?’ autorice Nedžme Dragolovčanin koja će od sljedeće godine ići u sedmi razred Osnovne škole ‘Glamoč’. U ulozi svemirca bila je sama autorica.
“Ideja je da prikažem kako sve probleme možemo riješiti sami i da nam ne treba neki svemirac ili bilo ko drugi da nas smiruje”, pojašnjava nam Nedžma skidajući s glave masku svemirca koju je izradila skupa s drugarima s radionice jednominutnih filmova održane u četvrtak 25. juna u Glamoču i jedan je od deset filmova koji bi trebali biti rezultat radionice.
Posjetili smo radionice u Glamoču i Kupresu koje u sklopu aktivnosti “Promicanje interkulturalnog, inkluzivnog i mirovnog obrazovanja i prevencije nasilja među djecom” realizuje NVO Genesis Project iz Banjaluke u okviru projekta „Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u Kantonu 10“ koji finansira UN Fond za ljudsku sigurnost, a implementiraju ga UN agencije u BiH (UNICEF, IOM, UNHCR i UNDP).
Djeca na radionicama sama osmišljavaju na koji način će kroz filmove u trajanju jedne minute na najbolji i najefektniji način obraditi i predstaviti temu o kojoj žele govoriti, jedni drugima glume u filmovima, snimaju, montiraju…
“Prvi mi je put na ovoj radionici da radim s kamerom i lijepo je. Na radionici je super, družimo se, učimo o snimanju, filmu, glumi i montaži”, kaže nam učenik osmog razreda Alojz Čolaković koji je u Nedžminom filmu jedan od kamermana. To mu je već druga uloga kamermana na radionici, a kako je u školi član dramske sekcije kaže da će mu radionica biti vrlo korisna.

omjm “Volio bih jednog dana biti glumac, nadam se da će mi se to i ostvariti!”, dodaje. Njegov film je, kaže, već završen i govori o povjerenju među drugarima.
U ulozi snimateljice jedne od scena Nedžminog filma bila je Lara Komšić koja će, kaže, dogodine u sedmi razred. Uloga snimateljice joj se sviđa kao i sve drugo na radionici, a film koji je ona snimila na radionici govori o strahu.
“Željela sam da pokažem da je strah normalna pojava i da se ne trebamo stiditi ako se nečega bojimo i da nas drugi zbog toga ne trebaju zadirkivati”, pojašnjava nam Lara, a Ljubiša Vasić jedan od trenera ‘Genesis Projecta’ koji s Goranom Radićem vodi radionicu u Glamoču otkriva kako je Lara do svoje teme došla – iz ličnog iskustva.
“Već je bila panika, nije znala o čemu da snima film, i hodajući okolo i snimajući druge filmove bilo je ‘jao!’, ‘pas!’, ‘konj!’, ‘vrabac!’… i vidjeli smo da se plaši raznih stvari, pa smo došli na ideju da je najbolje da na tu temu i snimi film”, kaže Ljubiša. Lara kaže da iako joj se radionica svidjela, ona se ipak više vidi u muzici.
“Sviram klavir, idem u glazbenu školu u Kupres”, otkriva.
Jedan od ‘izgrednika’ u filmu čijem smo snimanju prisustovali je Noah Galić. Kaže da iako je scena koju ima u Nedžminom filmu ‘akciona’, on ipak više voli komedije i naučnu fantastiku, tako da se odlično uklopio u film sa svemircem.
“Volim ‘Gospodara prstenova’, a gledao sam i jednu epizodu ‘Ratova zvijezda’”, kaže Noah. Njegov film je isto završen i govori o zajedništvu. “U filmu trojica nogometaša, u dresu Srbije, Hrvatske i BiH zajedno igraju, želim poručiti kako to nije evropsko prvenstvo već Glamoč”, pojašnjava, a tu je i jedan od glumaca u njegovom filmu Marko Marković:
“Nisam snimao svoj film, ali glumim, odlično je! Super mi je ideja o fudbalerima, i glumim jednog od njih”, kaže.
Iako nisu imali svemirca, bar ne u filmu čijem smo snimanju prisustvovali, ništa manje zanimljivo nije bilo ni u Kupresu gdje je radionicu jednominutnih filmova s učenicama i učenicima Osnovne škole ‘Fra Miroslava Džaje’održavala druga ekipa Genesisa koju smo isti dan posjetili a koju su vodili Draško Stojčević i Svjetlan Ćuk. U parku u centru grada prisustvujemo sceni gdje djevojčica s ljuljačke pokušava otjerati dječaka koji je do tada uživao u igri, a oko njih se okupljaju radoznalci koji samo gledaju i ništa ne čine. Za kamerom je, uz Draškovu asistenciju, Slavka Jurić, ‘nasilnica’ je Laura Perković dok je Ivan Čović u ulozi žrtve maltretiranja. U scenu pred kameru ‘upada’ autorica filma Iva Bagarić s porukom:
“Najgore je biti posmatrać i ne činiti ništa, žrtve trebaju pomoć, sada!”, govori u kameru Iva.
“Film će se zvati ‘Posmatrači’, govori o onima koji ne čine ništa da spriječe nasilje koje im se dešava pred očima, želja mi je potaći sve da se bore protiv nasilja”, pojašnjava nam Iva. Kaže da nije imala prilike snimati niti glumiti.
“Jednom sam bila na TV-u, snimali su me kako sviram u crkvi. Inače sviram violinu i klavir i idem u glazbenu školu ovdje u Kupresu, peti sam glazbene a sad ću u osmi osnovne”, dodaje Iva.
Glavne uloge u filmu Laura i Ivan šesti su razred, i kažu da uživaju u snimanju.
“Odlično je naći se u nekim drugim ulogama”, kažu nam u kratkoj pauzi snimanja. Laura još nije odlučila o čemu će biti njen film, a Ivan kaže da će i njegov film govoriti o međuvršnjačkom nasilju, ali na drugi način.
“Djeca kroz fiolmove govore o aktuelnim temama koje su problem cjelokupnog društva. Ivin film govori o nečemu što je sveprisutno širom zemlje. Djeca kroz ove filmove i govore o problemima, ali i pokazuju kako mogu uticati na društvo, pa je tako na jednoj od radionica prethodnih godina djevojčica snimila film o tome kako u gradu nema ni jednog pješačkog prelaza, i nakon što je film objavljen lokalna zajednica je reagovala i sad je tu pješački prelaz”, kaže Svjetlan, a Draško dodaje kako je Kupres prava ‘filmska sredina’.

omjm1 “Ovdje su radionice jednominutnih filmova održavane i proteklih godina, i zadnje dvije godine na festivalu jednominutnih filmova u Banja Luci filmovi iz Kupresa su pobjedili, nadam se da će i filmovi s ove radionice biti kvalitetni”, kaže Draško Stojčević.
Opšti cilj aktivnosti “Promicanje interkulturalnog, inkluzivnog i mirovnog obrazovanja i prevencije nasilja među djecom” u okviru projekta „Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u Kantonu 10“ je promovisanje interkulturalnog dijaloga , inkluzivnog i mirovnog obrazovanja i prevencije nasilja među djecom u Kantonu 10 jačanjem kapaciteta i razvojem odgovarajućih metoda kroz aktivno učestvovanje svih zainteresovanih – učenici, nastavnici i roditelji.

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama

Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.

Sandra Josović rođena je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završila je u Banjaluci. Zvanje diplomiranog politikologa za novinarstvo i komunikacije stekla je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Kao novinar radila je u više beogradskih medija još u vrijeme studija, a nakon povratka u Banjaluku, osam godina je provela u Nezavisnim novinama, godinu dana kao novinar, a potom i kao urednik nekoliko rubrika i nedjeljnog izdanja. Novinarsku karijeru nastavlja na portalu za zdravlje kao glavni urednik gdje je provela dvije godine. Od 2012. godine obavljala je funkciju izvršnog direktora Međunarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus.
Timu Genesis Projecta pridružuje se povremeno kao saradnik, a potom i kao novi član u septembru 2013. godine. Uz asistenciju u realizaciji projekata, zadužena je za osmišljavanje sadržaja portala, kao i za komunikaciju sa medijima.