Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

Udruženje „Genesis Project“ iz Banjaluke trenutno provodi projekat “Upozoravanje na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS)”. Kao što sam naziv projekta govori, aktivnosti projekta usmjerene su na podizanje svijesti o opasnosti od mina u BiH. Iz ovog Udruženja ističu da je upozoravanje na mine jedna od komponenti protivminskog djelovanja sa osnovnim ciljem da se kroz edukaciju, informisanje putem medija ili direktnim kontaktom sa rizičnim ciljnim grupama podigne svijest o opasnosti od mina, smanji mogućnost novih nesreća i ukaže na dugoročnost opasnosti od mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata. 

Dugoročno smanjenje rizika od mina može se postići samo stalnim provođenjem akcija upozoravanja na mine i eksplozivna sredstva, a upozoravanje na mine obuhvata javno informisanje, edukaciju stanovništva i povezivanje sa ugroženom zajednicom.

Upravo iz tog razloga, NVO “Genesis Project” već dugi niz godina (od 1999. godine) realizuje projekte koji imaju za cilj podizanje svijesti o opasnosti od mina, naročito kod djece osnovnoškolskog uzrasta.

Projekat “Upozoravanje na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS)” realizuju zahvaljujući donatorskoj podršci Delegacije Evropske komisije u BiH i Američke ambasade. Taj projekat se realizuje od marta 2013. godine i traje do kraja novembra 2014. godine. Nosilac projekta je NVO “Posavina bez mina” Brčko, a NVO “Genesis Project” je zadužena za realizaciju svih aktivnosti upozoravanja na opasnost od mina.

Dijana Pejić, izvršna direktorica Udruženja građana „Genesis Project“, kaže da su specifični ciljevi projekta osnaživanje djece vještinama vršnjačke edukacije i znanjem o opasnosti od mina, koji će im omogućiti prenos znanja o opasnosti od mina na svoje vršnjake. Jedan od ciljeva je i osnažiti nastavnike znanjem i vještinama koji će im omogućiti da realizuju kvalitetnu, učinkovitu i održivu edukaciju o opasnosti od mina u osnovnim školama.
Projekat se realizuje u osnovnim školama širom BiH, uz prethodno dobijenu saglasnost nadležnih Ministarstava prosvjete / obrazovanja.

Dijana Pejić ističe da je opšta procjena minske situacije u BiH identifikovala 1.417 ugroženih zajednica pod uticajem mina.

„Lokacije kontaminirane minama direktno utiču na sigurnost oko 540.000 građana. Od ukupnog broja ugroženih zajednica pod uticajem mina, 136 ili 10% su kategorizovane kao visoko ugrožene (oko 152.000 direktno ugroženih građana), 268 ili 19% kao srednje ugrožene (oko 180.000 direktno ugroženih građana) i 1.013 ili 71% kao nisko ugrožene (oko 208.000 direktno ugroženih građana). Sama činjenica da je preko 540.000 BiH građana i dalje ugroženo minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata dovoljno govori o veličini problema. Takođe, i nažalost, BiH je prva zemlja u Evropi po broju minskih polja u odnosu na veličinu svoje površine“, kaže za BUKU Pejićeva.

Kaže da je najveći broj njihovih aktivnosti upozoravanja na mine usmjeren na djecu osnovnoškolskog uzrasta.

„Pošto je tema ’Upozoravanje na opasnost od mina’, iako jako važna, djeci prilično neinteresantna tema, morali smo pronaći metode kojima ćemo držati dječiju pažnju, zabavljati ih, ali istovremeno ih učiti i podizati nivo njihove svijesti o opasnostima od mina. Zato smo osmislili prekrasnu, edukativnu, interaktivnu lutkarsku predstavu za djecu pod nazivom ’Suđenje čudno’. Prva karakteristika ove predstave je da djeca neće biti pasivni posmatrači i primaoci poruka / informacija, već će biti aktivni učesnici tokom izvođenja predstave. Predstava se sastoji od dva glavna dijela: od lutkarske predstave i od radionice“, kaže naša sagovornica.

Objasnila je da cilj ove predstave nije da mehanički mijenja načine dječijeg ponašanja, već da razvija svijest o tome kakvu opasnost mogu prouzrokovati mine i ostala eksplozivna sredstva, te oružje, i kakve sve posljedice mogu proisteći zbog nepažnje, nerazmišljanja i neadekvatnog ponašanja. Ova metoda se pokazala kao izuzetno efikasna i sa značajnim uticajem na promjene dječijeg ponašanja, naročito u opasnim situacijama.

UGROŽENA PODRUČJA

Pejićeva ističe da su u BiH najugroženija područja: Hercegovačko-neretvanski, Srednje-bosanski, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski kanton u Federaciji BiH, dok su u Republici Srpskoj najugroženiji dijelovi opštine Doboj.

U 2013. godini registrovano je 6 minskih i 1 deminerska nesreća, pri čemu je ukupno stradalo 13 osoba. Žrtve stradale tokom 2013. godine su se, u trenutku stradavanja, bavile sljedećim poslovima: prikupljanjem sekundarne sirovine, stočarstvom, zemljoradnjom i deminiranjem.

Iz Genesis Project-a naglašavaju da je među žrtvama 5 djece/maloljetnih lica (jedno smrtno stradalo, a četvoro povrijeđeno) tokom tzv. „dječije igre eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata”.

„Sama činjenica da su skoro 40% prošlogodišnjih žrtava mina i eksplozivnih sredstava bila djeca govori o važnosti projekata koji imaju za cilj ’Upozoravanje na opasnost od mina’, jer samo podizanjem svijesti možemo smanjiti broj potencijalnih žrtava“, kaže Pejićeva.

Od 1992. godine, od mina je stradalo ukupno 8.305 osoba. U ratnom periodu (1992-1995. godine), od mina je stradalo 6.326 osoba, u poslijeratnom periodu (od 1996. godine), stradalo je 1.710 osoba, od čega 597 osoba smrtno, dok za 269 osoba stradalih od mina nije poznata godina stradanja. Od 1996. godine, prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja stradalo je 115 deminera, od čega 46 deminera smrtno.

„Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.218,50 km2 ili 2,4% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 9.400 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima se, procjenjuje se, nalazi oko 120.000 mina. U bazi podataka (BHMAIS) trenutno su registrovana 19.185 zapisnika minskih polja, što predstavlja oko 60% od njihovog ukupnog broja. Opštom procjenom minske situacije u BiH iz 2012. godine identifikovano je 1.417 ugroženih zajednica pod uticajem mina“, kaže Pejićeva.

Ona kaže da proces deminiranja u BiH teče jako sporo, jer je deminiranje izuzetno skupo. „Podaci iz 2013. godine nam govore da je minski sumnjiva površina redukovana za 44,32 km2 ili 30% od plana. Sama činjenica da je plan za 2013. godinu izvršen samo sa 30% dovoljno govori o tome koliko sporo teče proces deminiranja“.

Pejićeva ističe da djeca i mladi imaju tendenciju da veoma brzo zaborave na ovaj problem i da se olako upuštaju u opasne igre.

„Sam primjer iz opštine Hadžići, iz 2013. godine, kada je petoro djece stradalo tokom tzv. ’dječije igre eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata’ dovoljno govori o tome koliko djeca lako i brzo zaborave na opasnost. Zato je jako važno kontinuirano djecu podsjećati na opasnost i podsjećati ih na pravila ponašanja u opasnim situacijama“, kaže ona.

Napominje da svi mi, a naročito mediji, treba da konstantno podsjećamo na postojanje opasnosti od mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.

„Dokle god u BiH postoje minska polja i oružje u domovima, dotle će postojati opasnost koja direktno ugrožava dječije živote, ali i živote odraslih lica. Zato je jako važno kontinuirano raditi na upozoravanju na opasnost od mina i tako štititi ljudske živote“, objašnjava Dijana Pejić.

Udruženje građana “Genesis Project“ akreditovano je za izvođenje aktivnosti na provedbi protuminskih akcija prema Zakonu o deminiranju u Bosni i Hercegovini i Standarda za uklanjanje mina i neeksplodiranih sredstava u Bosni i Hercegovini za aktivnosti PMA: 1. Upozoravanje na mine: implementacija programa upozoravanja na mine.

Preuzeto sa portala BUKA

http://www.6yka.com/novost/64168/opasnost-vise-od-pola-miliona-gradana-bih-i-dalje-je-ugrozeno-minama-

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama

Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.

Sandra Josović rođena je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završila je u Banjaluci. Zvanje diplomiranog politikologa za novinarstvo i komunikacije stekla je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Kao novinar radila je u više beogradskih medija još u vrijeme studija, a nakon povratka u Banjaluku, osam godina je provela u Nezavisnim novinama, godinu dana kao novinar, a potom i kao urednik nekoliko rubrika i nedjeljnog izdanja. Novinarsku karijeru nastavlja na portalu za zdravlje kao glavni urednik gdje je provela dvije godine. Od 2012. godine obavljala je funkciju izvršnog direktora Međunarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus.
Timu Genesis Projecta pridružuje se povremeno kao saradnik, a potom i kao novi član u septembru 2013. godine. Uz asistenciju u realizaciji projekata, zadužena je za osmišljavanje sadržaja portala, kao i za komunikaciju sa medijima.