Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

Humanitarna organizacija Genesis Project iz Banjaluke ušla je u najuži izbor za nagradu koja se dodjeljuje lokalnim graditeljima mira “Tomorrow’s Peacebuilders”, koju na svjetskom nivou dodjeljuje međunarodna organizacija Peace Direct iz Londona. Organizacija Genesis Project izabrana je u finaliste među 250 kandidata iz cijelog svijeta.

Ovaj izbor nam je bio povod ra razgovor sa Dijanom Pejić, direktoricom Genesis Project-a. Ona za BUKU govori o aktivnostima koje su prethodile ovom izboru, o miru, mirovnom aktivizimu i drugim temama.

Koje su aktivnosti Genesisa najviše uticale da uđete u ovaj izbor?
Svakako je kompletan naš rad, kako su nam rekli, pa ih citiram “impresionirao” one koji odlučuju o finalistima. Ipak, najviše su uticale naše aktivnosti koje godinama realizujemo u podijeljenim školama u Srednjobosanskom kantonu. U “dvjema školama pod jednim krovom”, djeca uče u različitim učionicama, predaju im različiti nastavnici, prema različitim školskim planovima i programima, na osnovu etničke pripadnosti. Naše aktivnosti doprinose izgradnji mira i jačanju povjerenja, kroz rad s učenicima, nastavnicima i roditeljima, koji je organizovan u mješovitim grupama. Naša saradnja sa svim akterima koji pohađaju podijeljenje škole je izvrsna. Sa nastavnicima, učenicima i njihovim roditeljima smo pronašli izvrsne i veoma zainteresovane učesnike naših radionica i treninga. Takođe, Genesis Project je od samog početka svog rada u podijeljenim školama Srednje Bosne uspostavio veoma produktivnu saradnju sa nadležnim, kantonalnim Ministarstvom obrazovanja, znanosti, kulture i sporta. Aktivnosti u podijeljenim školama Srednje Bosne realizujemo zahvaljujući donatorskoj pomoći fondacije Stiftung Schüler Helfen Leben iz Njemačke i UNICEF-a BiH.

U školama u Srednjobosanskom kantonu smo prisutni još od 2009. godine. Od tada do danas smo organizovali preko 750 radionica sa djecom, preko 550 radionica sa nastavnicima, preko 250 edukativnih lutkarskih predstava za djecu mlađeg osnovnoškolskog uzrasta i 40 treninga za nastavnike. Sve te naše aktivnosti su, prema zaključcima nezavisnog evaluatora, doprinijele brojnim pozitivnim promjenama. Te promjene se odnose na veće znanje iz sfere komunikacije, konflikata, ali i veću toleranciju, otvorenost i spremnost da se prisnije sarađuje sa pripadnicima drugih etničkih grupa, te na smanjenje nivoa predrasuda i stereotipa. Pritom se ne treba zavaravati da se ovaj problem može riješiti jednostavno i brzo.

Negdje je zabilježena Ajnštajnova izreka koja ukazuju na ozbiljnost problema ”Prije ću razbiti atom nego predrasude.” Dakle, potrebno je da postojeće aktivnosti imaju svoj nastavak i duži kontinuitet da bi došlo do iskrenih promjena na duže staze. Pritom je neophodno stvoriti širi front interesnih strana koje će raditi na ovim problemima, a roditelji su svakako jedan od važnijih faktora.

Vjerujemo da su na naš ulazak u najuži krug za nagradu značajan uticaj imale i naše aktivnosti na polju upozoravanja djece na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-eva) koje realizujemo putem edukativne lutkarske predstave “Suđenje čudno” i putem interaktivnih, edukativnih radionica sa vršnjačkim edukatorima i njihovim nastavnicima. Mine i NUS-evi su eksplozivni ostaci rata u našoj zemlji, koji još aktivno prijete sigurnosti bh. stanovništva i naš je cilj da djeca, a naročito ona djeca koja žive u blizini minskih polja, budu svjesna te opasnosti i da znaju na koje načine se mogu zaštititi.

Koliko je važno pričati o miru u BiH?
U BiH je veoma važno pričati o miru. Nažalost, često smo kroz sredstva javnog informisanja u prilici slušati o proteklom ratu i zločinima koji su tada bili prisutni. Političari, mnogi mediji, itd. pretjerano nastoje sjećanja o ratu održati svježim, a time, indirektno, doprinose razdoru, netoleranciji i konfliktu među bh. narodima. Zato su sve aktivnosti koje doprinose izgradnji mira, tolerancije i koegzistencije veoma potrebne i dobrodošle da bismo prevezišli sve ono što nas odvaja jedne od drugih i da bismo naučili da živimo jedni s drugima, a ne jedni pored drugih.

Vi idete po terenu, aktivni ste i radite sa djecom i mladima. Koliko je važno biti aktivan član zajednice, uključiti se i djelovati?
Bez aktivnog uključenja svih članova lokalne zajednice, uključujući djecu i mlade, u život jednog sela, grada, opštine… nije moguće doći do konkretnih i dubokih promjena i napretka. Kroz svoje aktivnosti, Genesis Project uvijek insistira na što aktivnijem učešću djece i mladih. Zato često organizujemo okrugle stolove na nivou pojedinačnih opština, na kojima djeca i mladi imaju priliku skrenuti pažnju “relevantnih odraslih” (nastavnika, policajaca, lokalnih političara, ljekara, itd.) na svoje probleme, poteškoće, potrebe… i zamoliti ih za pomoć i da podrže konkretne akcije koje dovode do rješavanja identifikovanih problema i poteškoća. Djeca i mladi, kada im se pruži prilika da skrenu pažnju odraslih na svoje probleme, dobiju osjećaj aktivnog uključenja u život svoje lokalne zajednice i osjećaj bitnosti, koji im je jako važan tokom procesa odrastanja i sazrijevanja.

Koliko je još potrebno rada da se u BiH izgradi društvo razumijevanja i dijaloga?
Nažalost, još jako puno. U bh. društvu, kultura dijaloga je skoro izumrla. Mnogo odraslih, ali i djece i mladih, ne zna kako pravilno komunicirati, šta je to verbalno, a šta neverbalno komuniciranje, kako da nekog aktivno slušamo, a sve su to vještine koje su nam neophodne da bismo uspješno vodili konstruktivan dijalog i zajedno dolazili do društva razumijevanja. U bh. društvu postoji velika potreba da se, od najmlađih dana, razvijaju komunikacijske vještine koje onda direktno vode do konstruktivnog dijaloga i društva razumijevanja. Genesis Project kroz većinu svojih aktivnosti jako veliku pažnju posvećuje upravo razvoju vještina komuniciranja djece i mladih, jer je činjenica da loša komunikacija direktno vodi do nerazumijevanja, pa čak i do konflikta.

Šta je, po Vama, mirovni aktivizam? Na koji način se svako može uključiti u izgradnju mirnijeg društva?
Mirovni aktivizam se sastoji od jako puno “malih” stvari koje direktno doprinose izgradnji mirnijeg društva u BiH. Još uvijek su nacionalne tenzije prilično visoke u BiH društvu i mirovni aktivizam treba da utiče na smanjivanje tih tenzija, a sve sa ciljem izgradnje bolje budućnosti za djecu i mlade Bosne i Hercegovine. Svaka individua, pa čak i djeca i mladi, se mogu lako, pod uslovom da to žele, uključiti u mirovne aktivnosti i time direktno doprinijeti izgradnji mirnijeg društva.

Učešćem u radionicama, treninzima, seminarima, itd. koji imaju za cilj promociju mira, tolerancije i koegzistencije, te mirnog rješavanja sukoba, svi koji to žele mogu postati mirovni aktivisti. Rezultati eksterne evaluacije koja je pratila naš rad u podijeljenim školama Srednjebosanskog kantona, tokom 2012. i 2013. godine, pokazali su da su efekti radionica sa djecom i mladima višestruko korisni. Kod djece i mladih su unaprijeđene određene komunikacijske vještine. Takođe, učenici pokazuju viši nivo znanja o konfliktima, nasilju, zlostavljanju itd. Ono što je takođe veoma važno da na ponašajnom nivou pokazuju manje učešće u nasilju, ali i viši nivo aktivizma, odnosno da uzimaju aktivniju ulogu u zaustavljanju nasilja u svom užem okruženju.

Postoje male, ali dosljedne promjene u stavovima i ponašanjima iz sfere multietničkih odnosa. Učenici su na kraju programa pokazivali veću spremnost da se druže sa vršnjacima drugih nacija. Slično je i sa predrasudama koje su smanjene. Ovi podaci svakako ohrabruju. Dakle, došlo je do određenih pomaka, ali ako detaljno pogledamo statistike, etničke distance i predrasude su i dalje prisutne.

Slični rezultati su postignuti i sa nastavnim osobljem. Učitelji i naročito nastavnici imaju veoma pozitivne stavove o programu. Zadovoljni su praktično svim segmentima programa, od načina rada, preko tema koje su se obrađivale, do odnosa i rada samih trenera. Smatraju da je program unaprijedio međuteničke odnose u školi. Tako npr. 94% nastavnika i 61% učitelja smatra da se poboljšala komunikacija sa kolegama iz druge etničke komponente. Oko 80% nastavnika ističe da sada provodi više vremena sa kolegama iz druge komponente, a 94% ističe da su sada bliskiji.

Na kojim projektima Genesis trenutno radi i koji su Vam planovi?
Trenutno Genesis Project jako puno radi na realizaciji dvogodišnjeg projekta “Mostovi povjerenja i saradnje”, koji realizujemo zahvaljujući donatorskoj pomoći fondacije Stiftung Schüler Helfen Leben iz Njemačke u podijeljenim školama Srednjebosanskog kantona. U sklopu tog projekta je planirana realizacija 188 radionica za učenike, 160 radionica za roditelje, 68 radionica za nastavnike, 65 lutkarskih predstava i 55 dramskih pozorišnih predstava. Projekat će trajati do kraja aprila 2017. godine i nadamo se da će nam sve planirane aktivnosti pomoći da podignemo nivo povjerenja i saradnje u ovim podijeljenim lokalnim zajednicama.

Planiramo da do kraja ove godine pokušamo organizovati “Festival jednominutnog filma” za djecu i mlade, autore aktivističkih jednominutnih filmova, koji su tokom 2015. godine na području Srednje Bosne snimili prekrasne kratke filmove (83 filma) od kojih neki nose veoma snažne poruke o potrebi suživota, tolerancije i izgradnje mira i o nonsensu svađe i konflikta. Kroz “Festival jednominutnog filma” planiramo okupiti, na jednom mjestu, 83 mladih ljudi iz cijelog Srednjebosanskog kantona i pružiti im priliku da se boje upoznaju, druže i nauče neke nove stvari, a sve sa ciljem uklanjanja predrasuda i izgradnje mira. Trenutno smo u potrazi za donatorskim sredstvima koja bi nam omogućila realizaciju Festivala jednominutnog filma u Srednjebosanskom kantonu i nadamo se da ćemo to uspjeti završiti do kraja ove godine.

Šta bi Vam značilo samo dobijanje nagrade?
Dobijanje nagrade “Tomorrow's Peacebuilders” bi predstavljalo veliko priznanje za naš dugogodišnji rad (iduće godine slavimo 20 godina od osnivanja Genesis Project-a) na polju izgradnje mira i suživota u Bosni i Hercegovini. Sama činjenica da smo, od preko 250 pristiglih prijava, ušli u finale je za nas velika čast, ali iskreno vjerujemo da bi dobijanje nagrade jako puno pomoglo daljoj promociji i priznanju našeg rada u zemlji, ali i šire. Sama nagrada bi nam otvorila neke nove perspektive i potencijalne saradnje, a tome bismo se jako obradovali.

O NAGRADI

Peace Direct dodjeljuje nagrade na svjetskom nivou jednom godišnje. Riječ je o međunarodnom priznanju za mirovne aktiviste koji djeluju u svojim zemljama širom svijeta. Nagrade se dodjeljuju pojedinicima i organizacijama. Svečana ceremonija se održava u decembru u Londonu, a u okviru nagrade dodjeljuje se i 10.000 eura koje će nagrađeni potrošiti na specifičnu mirovnu aktivnost u svojoj zemlji.

Ruairi Nolan, predstavnik organizacije Peace Direct, istakao je da se organizacija Genesis Project odmah izdvojila kao finalista za nagradu.

“Genesis Project je odmah uvršten u najuži izbor za nagradu. Veoma smo sretni zbog toga, jer smatramo da se ova organizacija izdvaja vještinom da kroz umjetnost i kreativnost na jedinstven način spaja djecu iz različitih zajednica u Bosni i Hercegovini. Njihov rad se izdvaja i po tome što je za mlade ljude zabavan i time pomaže njihovo zbližavanje”, objasnio je Ruairi.

O GENESIS PROJECT-U

Genesis Project je nevladina organizacija iz Banjaluke osnovana 1997. godine. Od tada do danas djeluje na teritoriji cijele BiH. Uz podršku svojih donatora, organizacija pomaže djeci i mladima širom BiH u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj, bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost, uvažavajući sve individualne razlike i potencijale.

To čini kroz razne metode, uključujući edukativne radionice, rad sa nastavnicima i roditeljima, interaktivne lutkarske predstave, jednominutne filmove kroz koje djeca ukazuju na svoje probleme, te seminare i treninge.

Preuzeto sa BUKA portala: http://www.6yka.com/novost/91656/-dijana-pejic-u-bih-kultura-dijaloga-je-skoro-izumrla 

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama

Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.

Sandra Josović rođena je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završila je u Banjaluci. Zvanje diplomiranog politikologa za novinarstvo i komunikacije stekla je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Kao novinar radila je u više beogradskih medija još u vrijeme studija, a nakon povratka u Banjaluku, osam godina je provela u Nezavisnim novinama, godinu dana kao novinar, a potom i kao urednik nekoliko rubrika i nedjeljnog izdanja. Novinarsku karijeru nastavlja na portalu za zdravlje kao glavni urednik gdje je provela dvije godine. Od 2012. godine obavljala je funkciju izvršnog direktora Međunarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus.
Timu Genesis Projecta pridružuje se povremeno kao saradnik, a potom i kao novi član u septembru 2013. godine. Uz asistenciju u realizaciji projekata, zadužena je za osmišljavanje sadržaja portala, kao i za komunikaciju sa medijima.