Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

„Dijete je ljudsko biće koje još nije navršilo osamnaest godina…“

ZNAŠ LI DA KAO DIJETE IMAŠ PRAVO NA POMOĆ I POTPORU ODRASLIH?

U TE ODRASLE SPADAJU I STRUČNI SURADNICI U TVOJOJ ŠKOLI.

KAKO TI STRUČNI SURADNICI MOGU POMOĆI U ŠKOLI?

Pedagog/pedagoginja, psiholog/psihologinja, defektolog/ defektologinja i socijalni/-a radnik/-ca – svi su oni stručni suradnici u školama. Stručni, jer su išli na fakultete za ova zanimanja, a suradnici, jer imaju vještine i sposobnosti da pomažu drugim osobama u rješavanju problema.

Što radi svaki od stručnih suradnika/-ca?

Školski pedagozi/pedagoginje

planiraju i prave programe koji utječu na to da svako dijete u školi ostvaruje svoj puni potencijal, da uči, raste i razvija se. Pedagozi/pedagoginje provode i savjetodavne razgovore s djecom i zajedno s učiteljima/-cama prave plan potpore. Kao stručnjaci/-kinje, pedagozi/pedagoginje su „desna ruka“ učiteljima/-cama u poučavanju, praćenju ocjenjivanja i učenja, pomažući djeci u stvaranju odgovarajućeg okruženja za učenje i stjecanje znanja.

Školski/-e psiholozi/psihologinje

pomažu učenicima kroz savjetodavni rad o različitim problemima. Osim s učenicima, školski psiholozi/psihologinje rade s roditeljima i učiteljima/-cama. Oni rade i na drugim zadatcima, kao što su procjena spremnosti djeteta za upis u školu, edukacije, provedba različitih istraživanja, radionica, rade kao pomoć prilikom profesionalne orijentacije za buduća zanimanja, na prepoznavanju darovitih i talentiranih učenika itd.

Školski/-e socijalni/-e radnici/-е

pomažu učenicima/-cama, učiteljima/-cama i roditeljima u prevladavanju problema u obitelji i školi. Svojim aktivnostima utječu na socijalni razvoj, odgoj i obrazovanje učenika/-ca tako što prepoznaju učenike pod rizikom, ali i daju snagu i pomažu učenicima/-cama u njihovom rastu i razvoju i prevladavanju problema u obitelji ili u školi.

Školski defektolozi/defektologinje

rade s učenicima koji imaju probleme u svom razvoju, s učenicima s poteškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima. Pomažu djetetu s navedenim problemima da se najbolje razvija i napreduje u školskom okruženju.

Ti imaš pravo na pomoć stručnog suradnika!

Zbog čega se sve možeš obratiti stručnom suradniku?

  • Ako imaš problema sa učenjem.
  • Ako se suočavaš sa obiteljskim problemima.
  • Ako te muče problemi sa vršnjacima.
  • Ako te muče neka neugodni osjećaji.
  • Ako si zabrinut zbog fizičkog izgleda.
  • Ako imaš neke dvojbe u vezi sa školom, društvom…
  • Ako samo želiš razgovarati sa nekom odraslom osobom!

Svi ljudi se mijenjaju kako vrijeme prolazi. Učimo i kad se zabavljamo i kad nam je teško. Svima nam je ponekad potrebna pomoć ili razgovor, a stručni suradnici su tu upravo zbog toga!

Zajedno sa stručnim suradnicima, tražit ćeš rješenja. Ako ne znaš gdje naći stručnog suradnika u svojoj školi, slobodno pitaj ućitelja/-icu ili profesora/-icu. Ako ti je teško napraviti prvi korak, sjeti se da je svaki sljedeći lakši. Stručni suradnici spremni su slušati te i pomoći ti.

Ti imaš svoja prava, a škola je pravo mjesto da se upoznaš s njima!

Sva djeca imaju ista prava. Gotovo sve države svijeta dogovorile su da će poštivati i štititi jednaka prava djece. Ta prava su napisana u Konvenciji o pravima djeteta, koju i škole poštivaju u svom radu.

Tko sve treba znati tvoja prava osim tebe?

Imaš pravo znati svoja prava!

Ne zaboravi da svako dijete ima svoja prava. Zato te podsjećamo na njih. Također te podsjećamo i na to da svaka osoba, pa tako i dijete, pored prava ima i odgovornosti – ne ugrožavati prava drugih, ponašati se prema sebi i drugima tako da nam zajednički život bude ugodniji, u miru i toleranciji. Svatko od nas je odgovoran za brigu o svojim pravima i obvezama.


Kako bi ti bilo lakše razumjeti vezu između prava i odgovornosti, ispod možeš pročitati nekoliko primjera
.

IMAŠ PRAVO NA OBRAZOVANJE

Pravo na obrazovanje i na školovanje znači:

  • Država je dužna da ti osigura besplatno i obvezno osnovno obrazovanje i da ti na sličan način učini dostupnim srednjoškolsko obrazovanje (osnovna škola je sada besplatna)
  • Država je dužna osigurati sve da se s tobom u školi postupa na odgovarajući način i da se ne krše tvoja prava (zato, između ostalog, u školi postoje stručni suradnici)
  • Imaš pravo pohađati izvannastavne aktivnosti (upisati neki sport u školi, ići na sekcije itd.)
  • Tvoji drugari s poteškoćama u razvoju imaju pravo na posebnu njegu, skrb i pravo na obrazovanje zajedno s tobom (da im je omogućen pristup ulazu u školu, gradivo prilagođeno njihovim potrebama itd.)
  • Imaš pravo osjećati se sigurno i zaštićeno u školi (primjerice, da te u školi nitko ne povređuje).

Biti odgovorna osoba kroz obrazovanje i školovanje znači da:

  • Ispunjavaš svoje školske obaveze, pišeš domaću zadaću i trudiš se postići najbolje moguće rezultate
  • Pomažeš prijateljima s poteškoćama u psihofizičkom razvoju, pomažeš im da budu neovisni i da aktivno sudjeluju u društvenoj zajednici

IMAŠ PRAVO NA NAJBOLJU MOGUĆU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU I INFORMACIJE KOJE ĆE TI POMOĆI DA BUDEŠ ZDRAV/-A I ZDRAVO RASTEŠ

Tvoje pravo da budeš zdrav/-a i da zdravo rasteš znači:

  • Fizičke aktivnosti (primjerice, možeš biti uključen/-a u sportske i/ili rekreativne treninge, šetnju, planinarenje ili bilo koje druge fizičke aktivnosti koje ti pomažu da dobro i zdravo rasteš)
  • Učenje i razmišljanje o zdravlju (to znači da se informiraš o adekvatnoj i zdravoj ishrani, da učiš i promišljaš o prevladavanju stresa u školi i obitelji, da učiš o zaštiti od onečišćenja i ublažavanju klimatskih promjena i sl.)
  • Boravak u prirodi (svakodnevni boravak na zraku u svim godišnjim dobima jača imunitet organizma, izlaganje ultraljubičastim zrakama sunca potiče proizvodnju D-vitamina, hodanje, trčanje, skakanje, penjanje ubrzava disanje i rad srca, smanjuje se vrijeme pred ekranom)
  • Druženje sa obitelji i prijateljima (važno je da imaš mogućnost druženja sa vršnjacima i sa djecom različitog uzrasta kako bi dobio/-la šanse za stvaranje drugarskih i prijateljskih veza. Tu su i dalje važni roditelji ili drugi bitni odrasli koji te vode i usmjeravaju, dajući ti potporu i oslonac u interakciji sa svijetom i okolinom oko tebe)
  • Odrasli moraju učiniti sve što mogu da se dijete ne razboli, tako što će voditi brigu o njemu/njoj (primjerice, odrasli pružaju informacije, obrazovanje i potporu radi znanja o dječijem zdravlju i ishrani, higijeni i čistoći okoline, sprečavanju nezgoda djeteta i sl.)
  • Imati pravo na dobro zdravlje. Kada si bolestan/-a, moraš dobiti najbolju moguću stručnu njegu i liječenje.

Tvoje pravo da budeš zdrav/-a daje ti odgovornost da:

  • Čuvaš svoje tijelo i odmaraš se kada je potrebno
  • Koristiš umirujuće riječi kada si uznemiren/-a
  • Tvoja zajednica, dom i škola budu čisti
  • Brineš o ishrani
  • Brineš o osobnoj higijeni
  • Brineš o svom zdravlju, osobito o nepoželjnim izazovima poput droga, alkohola, pušenja
  • Pratiš upute odraslih kada je u pitanju briga o tvom zdravlju (roditelja, medicinskog osoblja itd.)

IMAŠ PRAVA NA SVOJE MIŠLJENJE I DA TE SASLUŠAJU KADA IZRAŽAVAŠ SVOJE MIŠLJENJE I PRAVO NA PRIVATNOST

Tvoje pravo da budeš saslušan/-a znači:

  • Razgovor o odlukama koje utječu na tebe (trebaš biti uključen u odluke koje utječu na tebe, poput odabira škole, izvannastavne aktivnosti itd.)
  • Biti zaista saslušan/-a i shvaćen/-a ozbiljno (druga osoba ti ukaže na to da je čula tvoj problem i pokušat će ti pomoći)
  • Zatražiti i primiti pomoć (imaš pravo pitati drugog za pomoć u vezi sa domaćom zadaćom, odlukama koje donosiš, drugim temama koje su ti bitne i imaš pravo dobiti pomoć od te osobe)
  • Imati svoje misli, osjećanja i privatnost (imaš svoje misli, osjećaje i možeš te misli i osjećaje podijeliti s nekim i/ili ih zadržati za sebe)
  • Izraziti svoje ideje s poštovanjem sugovornika (primjerice, reći nekome da se ne slažeš sa njegovom idejom i/ili nekim planom, ali da poštuješ da on ima drukčije mišljenje od tebe)
  • Učiti o svojoj i tuđoj kulturi, historiji i religiji
  • Tvoje je pravo imati privatnost, a to znači da možeš imati svoj dnevnik ili zapise koje niko drugi ne čita osim tebe
  • Dopustiti sebi pogreške (svakome se može desiti da dobije slabiju ocjenu ili da ne uspije u nečemu što je isplanirao/-la)
  • Učiti o dječjim pravima – bit ćeš siguran/-a u svoje argumente i pokazat ćeš veću brigu za sebe, vršnjake i djecu iz drugih dijelova svijeta

Tvoje pravo da budeš saslušan/-a daje ti odgovornost da:

  • Poštuješ prava drugih (kao i ti i druga djeca imaju prava i ukoliko želiš da se tvoja prava poštuju, trebaš ih poštovati kada su u pitanju drugi)
  • Poštuješ svoje obaveze, poštuješ drugačija mišljenja i tuđu privatnost
  • Surađuješ s drugima
  • Težiš ka tome da budeš iskrena i poštivana osoba (bivaš iskren/-a kada razgovaraš sa drugima i poštivaš njihovo mišljenje i stavove iako se ponekad mogu razlikovati od tvojih)
  • Uputiš ispriku kada pogriješiš

IMAŠ PRAVO NA ODMOR, IGRU I SUDJELOVANJE U RAZNIM AKTIVNOSTIMA

Tvoje pravo na odmor, igru i sudjelovanje u raznim aktivnostima znači nekoliko stvari:

  • To je važno pravo svakog djeteta za pravilan rast i razvoj
  • Slobodno vrijeme možeš provoditi u onim aktivnostima koje voliš, a to mogu biti odmor i rekreacija, zabava, razonoda, igra, druženje, sportske aktivnosti
  • Kulturne aktivnosti i umjetnost (gledanjem kazališnih predstava, posjetama muzejima umjetnina, galerijama, ili kroz učešće na glazbenim koncertima i festivalima obogaćuješ svoje znanje i kreativno mišljenje i tako stvaraš dobre temelje za ukupan razvoj svoje osobnosti)
  • Tvoje je pravo da upoznaješ, stječeš prijateljstva i osnivaš društvene zajednice (virtualno ili uživo) s drugim osobama, ako tako nećeš prekršiti prava nekog drugog (upoznaj druge, stvaraj i održavaj poznanstva i prijateljstva, ali na način koji poštuje i štiti prava druge djece, a tako je i s odraslima – budi i njima primjer dobrog komuniciranja i poštovanja drugih)
  • U slobodno vrijeme imaš pravo skupljati informacije sa interneta, radija, televizije, iz novina, knjiga itd. i to sa svih strana svijeta. Odrasli se moraju pobrinuti da dobiješ informacije koje ćeš razumjeti i koje su točne
  • Igra i sudjelovanje u raznim aktivnostima ti pomažu da rasteš i da se razvijaš i daju ti nove perspektive, nove nade i ulaganja u budućnost

Tvoje pravo na odmor, igru i sudjelovanje u raznim aktivnostima znači nekoliko odgovornosti:

  • Igraj se pažljivo i sukladno svojim potrebama
  • Igraj se sukladno razumijevanju, miru, dijalogu, jednakosti i toleranciji, uvažavajući potrebe drugih
  • Fair play je ono čemu treba težiti
  • Informiraj se iz provjerenih i relevantnih izvora koje pružaju mediji, novine, knjige, društvene mreže. Neprimjerena i pretjerana uporaba različitih medija u svakodnevnom životu može nepovoljno utjecati na tvoj razvoj, a promišljenim i kontroliranim korištenjem možeš obogaćivati i proširivati svoja iskustva i tijek učenja

IMAŠ PRAVO NA SIGURNOST I ZAŠTITU

Imati pravo na sigurnost – biti zaštićen/-a znači:

  • Zaštitu od fizičkog i psihičkog nasilja (primjerice, imaš pravo biti zaštićen/-a od udaraca, guranja, čupanja, uništavanja stvari i sl. kao i od vrijeđanja, psovanja, nazivanja pogrdnim imenima i od svega onoga što ti prouzrokuje strah)
  • Zaštitu od ugrožavanja sigurnosti u obitelji i školi (imaš pravo na zaštitu od svih vrsta iskorištavanja, zlostavljanja i nasilja unutar obitelji i škole koju pohađaš)
  • Zaštitu od ugrožavanja sigurnosti u prometu (imaš pravo biti zaštićen od svih opasnosti u prometu i da uz pomoć odrasle osobe usvajaš osnove prometnih pravila sigurnog kretanja, primjerice, na putu od kuće do škole i natrag)
  • Zaštitu od ugrožavanja internetske sigurnosti (u digitalnom svijetu imaš pravo na zaštitu od uvredljivih sadržaja i uznemiravanja od drugih)
  • Zaštitu od diskriminacije (postupanje u duhu tolerancije i uvažavanja za svaku osobu, primjerice, ako pripadaš manjinskoj vjerskoj ili manjinskoj nacionalnoj skupini drugi nemaju pravo da te diskriminiraju ili ugrožavaju)
  • Postupanje s poštivanjem (ti si poseban/-a i svako dijete je posebno i drugačije i treba poštivati bilo čiju posebnost)
  • Imati pravo na odrasle koji te vole – na roditelje, na članove obitelji, na druge bitne odrasle za koje si ti važna osoba i kojima značiš
  • Potražiti pomoć ako ti je ugrožena sigurnost (da bi dobio/-la zaštitu u ovim situacijama možeš se obratiti odraslima od povjerenja, ili stručnim suradnicima u školi)

Tvoje pravo na sigurnost podrazumijeva i neke odgovornosti:

  • Ne zlostavljaj druge ni fizički ni psihički (zlostavljanje drugih podrazumijeva namjerno zadirkivanje, vrijeđanje, udaranje ili bilo koje drugo ponašanje koje smeta i šteti drugoj osobi)
  • Prijaviti nasilje kada se dogodi nekom drugom (ako primijetiš da je netko od tvojih prijatelja zlostavljan, tvoja obveza je to prijaviti odrasloj osobi od povjerenja (primjerice, stručnom suradniku u školi)
  • Ne nanosi štetu drugima (ne uništavaj imovinu drugih, ne uzimaj tuđe stvari bez pitanja itd.)
  • Pridržavaj se određenih pravila u kući, školi i zajednici (poštuj pravila i kodeks ponašanja propisanih u tvojoj školi, poštuj pravila definirana sa svojim članovima obitelji u kući)
  • Pruži njegu i pomoć drugima
  • Odgovorno koristi internet i društvene mreže (ne vrijeđaj druge osobe na internetu, ne čitaj privatne poruke drugih, pazi kakav sadržaj dijeliš na internetu kako ne bi bio povređujući za druge itd.)

IMAŠ PRAVO SVOJE PREDODŽBE ILI ZNANJA PODIJELITI S DRUGIMA RAZGOVOROM, CRTANJEM, PISANJEM ILI NA BILO KOJI DRUGI NAČIN, OSIM AKO NE POVRIJEDIŠ DRUGE OSOBE

Imati pravo izražavati se na različite načine znači:

  • Biti kreator ideja i sadržaj koji stvaraš ne moraš dijeliti ako ne želiš
  • Odvojiti vrijeme za razmišljanje (možeš slobodno odvojiti vrijeme tijekom dana za razmišljanje što je najbolje za tebe, ili jednostavno – što najviše želiš raditi)
  • Eksperimentirati u pisanju i koristiti različite oblike i žanrove (možeš pisati pjesme ili priče, možeš stvarati tekstove u obliku dramske priče i sl.)
  • Crtati i pisati u virtualnoj formi, ili koristiti olovku i papir, kičicu, sprej itd.
  • Svoje sadržaje smiješ precrtavati i mijenjati, dodati boju, nijansirati, praviti bilješke i sl.
  • Smiješ promišljati i odlutati u svijet mašte (možeš zamišljati stvari i situacije, naprimjer, možeš otići na drugi planet, biti u bajci i sl.)

Tvoje pravo na izražavanje podrazumijeva i neke odgovornosti:

  • Prihvatiti nečiju nacionalnu i/ili vjersku pripadnost (ne zaboravi da druga djeca koja su drukčijeg porijekla, nacionalne ili vjerske pripadnosti imaju jednaka prava kao i ti)
  • Ne nanosi štetu drugima (pobrini se da svojim iznesenim sadržajima ne ugroziš nečije osjećaje i ne zaboravi pravo drugoga na vlastito mišljenje)
  • Pazi da iznesenim sadržajem nikoga ne diskriminiraš (razmisli da kada crtaš, pišeš ili nešto objavljuješ na društvenim mrežama nikoga ne omalovažavaš ili da ne procjenjuješ da netko manje vrijedi zbog svoje boje kože ili nacionalne ili vjerske pripadnosti)

KOJA TI PRAVA POZNAJEŠ, A KOJA PREDLAŽEŠ DA SE DODAJU?

Ako se želiš više informirati o svojim pravima, možeš:

Tražiti informacije od odrasle osobe od povjerenja, a prije svega to mogu biti roditelji, stručni/-e suradnici/-ce, učitelji/-ce – škola je mjesto gdje možeš saznati više o svojim pravima i odgovornostima.

Preuzeti (download) brošuru #pravoizdravo o dječijim pravima ovdje:
https://drive.google.com/file/d/1PywwRN1Nlsmm326twXVCFSzJtT0hkIp_/view?usp=sharing

Pročitati Konvenciju o pravima djeteta:
https://www.unicef.org/bih/konvencija-o-pravima-djeteta

Pogledati zanimljiv video o svojim pravima i potražiti #pravoizdravo na Instagramu:
(video će biti objavljen ovdje uskoro)

Kontaktirati Plavi telefon – savjetodavnu liniju za djecu na 080 05 03 05

Javiti se nekoj od institucija koja štiti tvoja prava:
Centar za mentalno zdravlje u Livnu ili Tomislavgradu
Centar za socijalnu skrb Livno ili Tomislavgrad

JAVIŠ SE INSITUCIJI OMBUDSMANA ZA DJEČIJA PRAVA KOJA JE TU DA ŠTITI TVOJA PRAVA
https://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=13&lang=BS

Izradu ove stranice podržao je UNICEF u Bosni i Hercegovini. Stavovi i mišljenja izneseni u dokumentu odgovornost su
autora i ne odražavaju zvanične stavove ili mišljenja UNICEF-a.

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama

Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.

Sandra Josović rođena je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završila je u Banjaluci. Zvanje diplomiranog politikologa za novinarstvo i komunikacije stekla je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Kao novinar radila je u više beogradskih medija još u vrijeme studija, a nakon povratka u Banjaluku, osam godina je provela u Nezavisnim novinama, godinu dana kao novinar, a potom i kao urednik nekoliko rubrika i nedjeljnog izdanja. Novinarsku karijeru nastavlja na portalu za zdravlje kao glavni urednik gdje je provela dvije godine. Od 2012. godine obavljala je funkciju izvršnog direktora Međunarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus.
Timu Genesis Projecta pridružuje se povremeno kao saradnik, a potom i kao novi član u septembru 2013. godine. Uz asistenciju u realizaciji projekata, zadužena je za osmišljavanje sadržaja portala, kao i za komunikaciju sa medijima.