Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

PRIMJENOM INDIVIDUALNOG PLANA PODRŠKE POBOLJŠANI ODNOSI IZMEĐU UČENIKA I NJEGOVE MAJKE

Period pandemije koronavirusa, tokom kojeg se primjenjivao kombinovani vid nastave, neposredne nastave u učionicama i nastave na daljinu, a odjeljenja su bila podijeljena u grupe, jedan od učenika devetog razreda „Druge osnovne škole” Bosanska Krupa„ iskoristio je da u potpunosti izbjegne dolazak na časove u školu.

S obzirom da je redovno pratio online nastavu, te radio zadaće, nastavnici nisu odmah primjetili da se ne pojavljuje svaki drugi dan na časovima.

Tek nakon mjesec dana, analizirajući evidenciju prisustvovanja nastavi, razrednik je uočio njegov izostanak te odmah obavijestio pedagoga i pozvao roditelje i učenika.

Tokom sastanka učenik je kao razlog izostanaka naveo strah od loših ocjena iz matematike, s obzirom da je gradivo iz ovog predmeta teško savladavao, a da su očekivanja roditelja, pogotovo majke, bila da iz svih predmeta ima dobre ocjene.

Na sastanku je utvrđeno da je ovakav pritisak majke na dječaka, vezan za učenje i ocjene, trajao tokom čitavog školovanja.

„Majka je čvrsto pod kontrolom držala sina, u smislu da je od njega zahtijevala veoma dobre rezultate u školi, ne imajući realnu procjenu dječakovih sposobnosti. Zanemarila je djetetove potrebe, a u strahu da ne razočara majku dječak je, kad nije uspio dobiti odgovarjuću ocjenu, počeo izostajati s nastave“, navodi pedagogica Zumreta Behrić.

Nakon ovog saznanja stručna služba škole je odlučila da praktično primjeni Program sekundarne prevencije fokusiran na identifikaciju i zaštitu djece u riziku u osnovnim školama Unsko-sanskog kantona, čije su aktivnosti  usmjerene da učenik usvoji djelotvorna individualno i društveno prihvatljiva ponašanja razvijajući vještine potrebne za sveobuhvatan rast i razvoj, te brižno ophođenje prema sebi, drugima i/ili okruženju prihvaćene od strane nastavnika i stručne službe škole.

S ovim prijedlogom su se složili i roditelji i učenik te se pristupilo izradog Individualnog plana podrške. Uz roditelje, učenika, pedagogicu i razrednika u izradi su učestvovali i predmetni nastavnici, koji su iskazali želju da pomognu u prevazilaženju ove, za učenika, teške situacije.  

„U kreiranju ciljeva IPP dječak je želio da ga mama prestane kontrolisati i ucjenjivati jer više, kako je naveo, nije mala beba, a on će redovno ići na nastavu. Majka je za svoj cilj navela oslobađanje od straha za sina i postavljanje realnijih zahtjeva“, navodi pedagogica Behrić, dodajući da je čitavo vrijeme, koliko je trajalo provođenje IPP, radila s učenikom i majkom.

Tokom provođenje Individualnog programa podrške predmetni nastavnici su napravili plan provjere dječakovog znanja, a razrednik je pratio uspjeh te prisustvo na nastavi.

Svi su se pridržavali postavljenih ciljeva i zadataka te su već nakon tri mjeseci ostvareni odlični rezultati. 

„Učenik je redovno prisustvovao nastavi, ocjene iz matematike, ali i ostalih predmeta su poboljšane. Ono što je veoma bitno, odnos između sina i majke se počeo zasnivati na razumijevanju, a ne na pritiscima i strahu,“, navodi pedagogica.

Akter ove priče završio je deveti razred i spremno, s dobrim znanjem, ali i izgrađenim samopouzdanjem, nastavio školovanje u jednoj od srednjih škola.

U skladu s Pravilnikom o neprihvatljivijim oblicima ponašanja i zaštite učenika, svi podaci su izbrisani iz školske evidencije. U nju će, privremeno, biti uneseni novi podaci učenika u riziku, kojima će pomoć biti pružena kroz Program sekundarne prevencije.

“Druga osnovna škola” Bosanska Krupa

U školi vjeruju da će i oni imati pozitivan kraj, na zadovoljstvo škole i u najboljem interesu učenika. „Program sekundarne prevencije ima za cilj blagovremenu prevenciju rizika društveno neprihvatljivih ponašanja kao i zaštitu djece od nasilja i zenamarivanja. Programske aktivnosti su usmjerene da učenik usvoji djelotvorna individualno i društveno prihvatljiva ponašanja razvijajući vještine potrebne za sveobuhvatan rast i razvoj, te brižno ophođenje prema sebi, drugima i/ili okruženju. Program sekundarne prevencije pretpostavlja rano prepoznavanje indikatora koji mogu da dovedu dijete u opasnost da postane počinilac ili žrtva različitih oblika nasilja, kao i zlostavljanja ili zanemarivanja. Praksa i teorija ukazuju na neophodnost pravovremene intervencije, još od prvog razreda osnovne škole. Tendencija ovog programa je da akcenat stavi na pružanje adekvatne podrške djetetu i porodici umjesto određivanja sankcija, kako je to u tradicionalnom školskom pristupu ranije bilo uobičajeno. Naime, cilj je istražiti uzrok nekog neprilagođenog ponašanja, te raditi na njegovom smanjivanju ili otklanjanju kao i na jačanju protektivnih faktora odnosno resursa koji postoje u okruženju djeteta. S druge strane program kroz set edukacija i ukupne podrške implementaciji, omogućuje osnaživanje nastavnika i stručnih službi škola za prepoznavanje faktora rizika i pružanje podrške djeci. Program sekundarne prevencije u školama Unsko-sanskog i Livanjskog kantona realizuje humanitarna organizacija „Genesis Project“, kao partner UNICEF -a Bosne i Hercegovine, a projekat je finansiran od  Švedske vlade.

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama

Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.