Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

Program sekundarne prevencije fokusiran na identifikaciju i zaštitu djece u riziku u osnovnim školama Unsko-sanskog kantona i Hercegbosanske županije.

Vesela i komunikativna učenica  5. razreda  OŠ „Cazin 2“ u školskoj 2020/21.godini u potpunosti  je promijenila svoje ponašanje, što se očitovalo kroz neizvršavanje školskih obaveza, kašnjenje, a potom i izostanke s nastave. Uz sve to učiteljica je zapazila da se učenica povukla u sebe, da sve rjeđe komunicira s vršnjacima, te da u pojednim situacijama reaguje na neprimjeren način.

Kroz kontakt s učenicom i njoj bliskim osobama učiteljica je došla do informacije da su joj se roditelji razveli, a njihov nemaran odnos  prema potrebama kćerke je doveo je do toga da se osjeća usamljeno i zapostavljeno, što je u konačnici dovelo do ovih, nimalo bezopasnih, promjena.

„Obavljen je razgovor sa djevojčicom koja je vrlo otvoreno opisala situaciju u kojoj se nalazi. Nije joj bilo neprijatno, nego smo stekli dojam da je taj razgovor bio i na njeno zadovoljstvo“, navode u Stručnoj službi škole.

Nakon ovih saznanja kontaktirani su roditelji, od kojih su uposlenici Stručne službe zahtjevali da zajedno dođu na prvi, a potom i ostale sastanke, s obzirom da je za djevojčicu bilo veoma bitno da vidi da se oni zajedno dogovaraju kako da joj pomognu.

„Na sastancima nije bilo međusobnog optuživanja, nego su izneseni prijedlozi šta koji roditelj može i treba poduzeti kako bi briga o djetetu bila adekvatnija. Takva pravila su bila unaprijed usaglašena i svi su učestvovali u njihovom donošenju“, navode u stručnoj službi.

Pored roditelja i učenice, u izradi i provedbu Individualnog plana podrške, bili su uključeni razredni starješina, pedagog, psiholog i socijalni radnik.

Na osnovu Individualnog plana podrške učenica je uključena u savjetodavnu podršku kod psihologa, a roditelji kod socijalnog radnika kako bi osnažili svoje roditeljske vještine u novonastaloj situaciji.

Pedagog i razredni starješina su na časovima odjeljenske zajednice provodili radionice s učenicima koje su za cilj imale razvijanje empatije, prihvatanje različitosti, njegovanje međuljudskih odnosa i međusobne podrške.

U Stručnoj službi škole sa zadovoljstvom ističu da je ubrzo, nakon početka provedbe IPP, zabilježen odličan rezultat.

„Praćenjem  ponašanja djevojčice kroz realizirane aktivnosti i ostvarene ciljeve, koji su sastavni dio IPP, primjetno je da je došlo do znatnog poboljšanja. Učenica je veselija, otvorenija, drušvenija. Postiže bolja postignuća u školi, ažurnije izvršava svoje obaveze i ne izostaje s nastave“. 

Uz navedeno poboljšanje u učenju i ponašanju, postignut je, kako ističu u školi, još jedan cilj, odnosno ostvarena je dugogodišnja želja učenice.

„U jednom od naših prvih razgovora sa djevojčicom, povjerila nam je da želi biti član jednog sportskog kluba, ali da nema podršku roditelja u tome. Kroz saradnju s roditeljima stalno smo naglašavali koliko je bavljenje sportom i druženje sa vršnjacima bitno za zdrav razvoj ličnosti. Pred kraj školske godine učenica nam je s radošću saopćila da joj se i ta želja ostvarila i da je počela redovno trenirati“.

Ove školske godine učenica pohađa 6. razred.  Sve osobe,  uključene u IPP,  zadovoljne su dosadašnjim  rezultatima, a posebno učenica, koja je istakla da nije očekivala da je svima toliko važna.

„Shvatila sam da sam im bitna, a i naučila sam kako se trebam i mogu boriti za sebe“.

Ovo je samo jedan primjer provedbe Individualnog plana podrške u OŠ „Cazin 2“, čiji su predstavnici, prisustvovali svim treninzima u okviru Programa sekundarne prevencije fokusiranom na identifikaciju i zaštitu djece od faktora rizika u osnovnim školama Unsko-sanskog kantona. Trenutno rade na izradi još jednog  Individualnog plana podrške te Individualnog plana brige, koji će također biti realizovani na temelju znanja stečenog tokom treninga.

Kako ističu, uvođenjem Programa sekundarne prevencije znatno su osnaženi i osvježeni kapaciteti unutar škole, a primjena IPP se pokazala kao odličan način da se učenicima, bez strogog nametanja pravila i kazni, pruži pomoć i podrška, što će  itekako pozitivno utjecati na daljni razvoj i odrastanje djeteta.

Aktivnosti Programa sekundarne prevencije su usmjerene da učenik usvoji djelotvorna individualno i društveno prihvatljiva ponašanja razvijajući vještine potrebne za sveobuhvatan rast i razvoj, te brižno ophođenje prema sebi, drugima i/ili okruženju. Program sekundarne prevencije pretpostavlja rano prepoznavanje indikatora koji mogu da dovedu dijete u opasnost da postane počinilac ili žrtva različitih oblika nasilja, kao i zlostavljanja ili zanemarivanja. Praksa i teorija ukazuju na neophodnost pravovremene intervencije, još od prvog razreda osnovne škole. Tendencija ovog programa je da akcenat stavi na pružanje adekvatne podrške djetetu i porodici umjesto određivanja sankcija, kako je to u tradicionalnom školskom pristupu ranije bilo uobičajeno. Naime, cilj je istražiti uzrok nekog neprilagođenog ponašanja, te raditi na njegovom smanjivanju ili otklanjanju kao i na jačanju protektivnih faktora odnosno resursa koji postoje u okruženju djeteta. S druge strane program kroz set edukacija i ukupne podrške implementaciji, omogućuje osnaživanje nastavnika i stručnih službi škola za prepoznavanje faktora rizika i pružanje podrške djeci. 

Program sekundarne prevencije u školama Unsko-sanskog i Livanjskog kantona realizuje humanitarna organizacija „Genesis Project“, kao partner UNICEF-a Bosne i Hercegovine, a projekat je finansiran od Švedske vlade.

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama

Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.

Sandra Josović rođena je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završila je u Banjaluci. Zvanje diplomiranog politikologa za novinarstvo i komunikacije stekla je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Kao novinar radila je u više beogradskih medija još u vrijeme studija, a nakon povratka u Banjaluku, osam godina je provela u Nezavisnim novinama, godinu dana kao novinar, a potom i kao urednik nekoliko rubrika i nedjeljnog izdanja. Novinarsku karijeru nastavlja na portalu za zdravlje kao glavni urednik gdje je provela dvije godine. Od 2012. godine obavljala je funkciju izvršnog direktora Međunarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus.
Timu Genesis Projecta pridružuje se povremeno kao saradnik, a potom i kao novi član u septembru 2013. godine. Uz asistenciju u realizaciji projekata, zadužena je za osmišljavanje sadržaja portala, kao i za komunikaciju sa medijima.