Bitni kontakti za zaštitu djece od nasilja:

Ime i prezime osobe zadužene za sprovođenje Politike zaštite djeteta: Saša Šarić 
Broj telefona: 051/461-477 
Elektronska pošta: 
genesis@blic.net,  saric.sasa74@gmail.com

Policija 24/7 Broj telefona: 122 

SOS telefon za žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini 24/7 

1264 – u Federaciji BiH 
1265 – u Republici Srpskoj

Plavi telefon za djecu (9:00 – 17:00) 

080 05 03 05 

Opšte informacije

https://www.zastitimodjecuodnasilja.org/
http://www.sigurnodijete.ba/bs/
http://www.zasvakodijete.ba/

„Upozoravanje na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava u osnovnim školama“

25.11.2013.

DONATOR: Delegacija Evrpske komisije u BiH i Kancelarija za međunarodnu saradnju Kneževine Monako
TRAJANJE: januar 2011. – maj 2012.
MJESTO REALIZACIJE: Bosna i Hercegovina: opštine Banjaluka, Mrkonjić Grad, Maglaj, Bosanska Krupa, Odžak
CILJEVI: Podizanje svijesti među djecom u Bosni i Hercegovini o opasnosti od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a).

Specifični ciljevi su bili:
• opremiti djecu znanjem i vještinama koje će im omogućiti da usvoje sigurne načine ponašanja prema minama i NUS-u;
• razviti svijest o važnosti konstantne edukacije o opasnosti od mina i ohrabriti korisnike projekta da se uključe u aktivnosti upozoravanja na mine;
• podići nivo svjesti kod djece i odraslih, o konstantnoj i dugoročnoj opanosti od mina i NUS-a i povećati znanje i vještine kod školske djece i nastavnika o tome kako provesti interaktivnu i samoodrživu edukaciju o opasnostima od mina i NUS-a u škole i lokalne zajednice.

POZADINA PROJEKTA, REALIZOVANE AKTIVNOSTI:
Do danas, Centar za uklanjanje mina BiH zabilježio je preko 18.200 minskih polja, ali se procjenjuje da je ukupan broj 30.000 minskih polja, koja sadrže oko milion mina. Lokacije mnogih minskih polja su još nepoznate. Većina minskih polja nalazi se unutar nekadašnje “zone razdvajanja” između suprotstavljenih snaga, koja je ukupne dužine 1.100 km i širine do četiri kilometra. Minska polja su postavljena duž bivše linije sukoba, koja je bila predmet čestih promjena, tako da se mine mogu naći u cijeloj zemlji. Ukupna potencijalno ugrožena površina je oko 2.000 kvadratnih kilometara, a većina još uvijek zahtijeva istraživanje u svrhu određivanja konačnog opsega problema.

Članovi Genesis Project-a radili su istovremeno na nekoliko nivoa i obuhvatali nekoliko grupa direktnih korisnika: vršnjačke edukatore, učenike i nastavnike. Ovaj projekat imao je za cilj da podrži dugoročnu, školsku borbu protiv mina i NUS-a. Ovaj projekat je podržavao dijalog između nastavnika i učenika te pokazao da i učenici mogu biti nastavnici. Kroz škole i sa nastavnicima, projekat je imao za cilj da obuhvati cijelu lokalnu zajednicu, stvarajući Sržne grupe nastavnika koji su inicirati aktivnosti upozoravanja na mine unutar lokalnih zajednica i škola.

Opšti pristup/strategija Genesis Project-a bio je:
• osnažiti djecu znanjem i vještinama koje će im omogućiti da usvoje bezbjedne načine ponašanja prema minama i NUS-u;
• osnažiti djecu znanjem i vještinama vršnjačke edukacije koje će im omogućiti da prenose znanja o upozoravanju na mine na svoje vršnjake;
• osnažiti nastavnike znanjem i vještinama koje će im omogućiti da realizuju kvalitetnu, učinkovitu, nezavisnu i samoodrživu edukaciju o upozoravanju na mine u osnovnim školama;
• razviti svijest i podići svjesnost (kod uprave škola, nastavnika, direktora, pedagoga, roditelja) o važnosti konstantne edukacije o upozoravanju na mine i ohrabriti ih da se aktivno uključe u aktivnosti upozoravanja.
Identičan projekat realizovan je u opštinama: Doboj, Foča, Prijedor, Travnik i Novi Travnik.

Šumska kola

Od Lutaka do osnaženja

Epizoda Sudija traži naočare

Čiji su anđeli

TV serijal za djecu,1. epizoda

Igre šumskih patuljaka

Epizoda: Najveći izum

Unicef i Genesis

Zajedno za sigurno okruženje u školama

Ko smo

Genesis Project osnovan je u februaru 1997. godine u Banjaluci. Od osnivanja do danas, realizovali smo veliki broj projekata zahvaljujući podršci brojnih donatora. Smješteni smo u Banjaluci, a zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika i poslanika u Gradskoj skupštini grada Banjaluka, od 01. 08. 2004. godine nakon osam godina aktivnog humanitarnog rada dobili smo na na korištenje poslovne prostorije (u vlasništvu grada). To nam je značajno olakšalo realizaciju humanitarnih projekata i otvorilo mogućnosti za realizaciju novih aktivnosti. Zahvaljujući našem pokretnom servisu-interaktivnom putujećem pozorištu u mogućnosti smo da programom obuhvatimo geografski veliko područje i veliki broj potencijalnih korisnika. Danas, većina Genesis Project aktivnosti fokusirana je podjednako na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi

Misija

Genesis Project preko svojih profesionalaca i opredjeljenih pojedinaca pomaže djeci i mladima širom Bosne i Hercegovine u ostvarivanju prava na slobodan i pravilan psihofizički razvoj bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost uvažavajući sve njihove individualne razlike i potencijale.

Vizija

Bosna i Hercegovina je slobodno i otvoreno društvo koje će omogućiti, svakom pojedincu, da se razvije i u punom kapacitetu i da se ostvari kao sretna, svjesna i slobodna individua sposobna na kritičko razmišljanje i kreativno djelovanje.

Dijana Pejić rođena je 1974. godine u Banjaluci gdje je završila osnovnu i srednju Elektro tehničku školu. Nakon završetka Više poslovne škole u Beogradu, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. U nevladinom sektoru aktivno radi od 1995. godine kada je kao projekt koordinator bila zaposlena u Američkom komitetu za izbjeglice. Nevladinu organizaciju Genesis Project osnovala je 1996. godine u Banjaluci. Od tada do danas implementirala je na desetine uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Zadužena za program menadžment, finansijski menadžment, osmišljavanje projekata, ljudske resurse, Dijana uspješno rukovodi malim timom koji je najvećim dijelom od samog početka dio Genesisa.
Uspješna priča traje već 18 godina, a njen najbolji dokaz su ostvareni rezultati i dječiji osmjeh koji članovi Dijaninog tima izmame gdje god da ih put nanese.

Azra Talić rođena je 1952. godine u Banjaluci. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i Gimnaziju, a potom i Pedagošku akademiju. Školovanje je nastavila u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na kojem je stekla zvanje profesora psihologija i pedagogije.

U svom bogatom radnom iskustvu Azra je radila i kao vaspitač i pedagog u vrtiću, te psiholog i pedagog u osnovnoj školi, a potom i kao psiholog u organizaciji CARE Canada.

Dio tima Genesis Projecta postaje 1998. godine, i od tada aktivno učestvuje u realizaciji brojnih projekata. Podjednako je uspješna kao pedagog, psiholog, ali i kao pjesnik. Upravo je zahvaljujući njenoj mašti nastao veliki broj pjesama i predstava kojim putujuće interaktivno pozorište Genesis tima zabavlja i edukuje mališane širom BiH. A, u Azrinoj mašti uvijek ima mjesta za nove i kreativne ideje koje tek čekaju da ožive u nekom budućem projektu.

Draško Stojčević je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, a potom i Fakultet političkih nauka, odsjek za novinarstvo i komunikologiju.
Od samog osnivanja Genesis Projecta, Draško je dio tima. Tokom rada u ovoj organizaciji, pohađao je veliki broj naprednih seminara i završio obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja. Nakon treninga za osmišljavanje i produkciju jednominutnih filmova za mlade, producirao je veliki broj jednominutnih filmova širom Bosne i Hercegovine.
U okviru projekata na kojima je radio i uspješno ih realizovao, Draško je razveseljavao mališane raznim ulogama koje je ostvario kroz brojne predstave i TV serijale. Pečurko u „Igri šumskih patuljaka“, saradnik Učitelja u „Čiji su anđeli“, deminer u „Suđenje čudno“, samo su neke od njih. Uvijek nasmijan i omiljen među djecom, prepoznatljiv je član veselog Genesis tima i putujećeg interaktivnog pozorišta.

Ljubiša Vasić je rođen 1975. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju Elektro - tehničku školu, a potom i Nezavisni univerzitet Banjaluka. Zvanje profesora razredne nastave stekao je 2009. godine, a za rad u nevladinom sektoru dodatno se edukovao kroz seminare i obuke. Između ostalog, završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja.
Ljubiša je dio tima Genesis Projecta od osnivanja organizacije 1996. godine. Radio je na implementaciji velikog broja projekata, a djeca i mladi ga lako prepoznaju po širokom osmijehu i brojnim ulogama koje je ostvario kroz zabavne i edukativne predstave i TV serijale Genesisa.
Profesor Mudrić iz TV serijala „Čiji su anđeli“, učitelj iz TV serijala „Šumska škola“, Borko u „Igrama šumskih patuljaka“, strogi sudija u „Suđenju čudnom“, neke su od uloga po kojima ga najmlađi rado pamte.

Saša Šarić je rođen 1974. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju Elektro tehničku školu, nakon čega je upisao Višu poslovnu školu u Beogradu.
Dio je Genesis tima od osnivanja organizacije, a kroz brojne seminare dodatno se edukovao za rad na humanitarno edukativnim projektima.
Završio je i obuku za instruktora za upozoravanje na opasnost od mina i lakog oružja, a pohađao je i trening o osmišljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Saša je tokom svoga rada u Genesisu učestvovao u implementaciji velikog broja uspješnih projekata širom Bosne i Hercegovine - od edukativnih radionica za djecu, preko produkcije TV predstava, do prevencije vršnjačkog nasilja, a aktivan je i na planu obezbjeđivanja donatorskih sredstava za projekte.

Goran Radić rođen je 1967. godine u Banjaluci. Nakon završetka osnovne i srednje Elektro tehničke škole u ovom gradu, završio je nekoliko naprednih seminara, kao i naprednu obuku za menadžera za upravljanje projektima za upozoravanje na mine i vatreno oružje.
Diplomirao je na  Ekonomskom fakultetu Univerziteta Apeiron u Banjaluci. Nakon osam godina rada u preduzeću „Rudi Čajavec“, Goran se 1998. godine priključuje timu Genesis Projekta, u početku kao volonter, a od 2003. godine i kao stalni član. Između ostalih obuka i seminara, pohađao je i trening o osmilšljavanju i produkciji jednominutnih filmova.
Učestvovao je na velikom broju uspješnih projekata, a njegov najveći doprinos ističe se kroz menadžerstvo projekata za upozoravanje na mine i vatreno oružje. Goran aktivno radi u minama visoko ugroženim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, a njegov primarni zadatak je da edukuje djecu kako da sačuvaju svoje živote i imaju bezbrižno djetinjstvo dok odrastaju u neposrednoj blizini mina i stalnoj opasnosti.

Dijana Miljatović je rođena 1972. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Veliki dio svog radnog vijeka Dijana je provela na terenu kao prevodilac, a u ovom svojstvu radila je i za Haški tribunal. Jedan je od osnivača Udruženja samohranih roditelja “Ponos”, čiji je i predsjednik. Koordinator je brojnih humanitarnih akcija, a u okviru udruženja obavlja i funkciju projekt menadžera, a po potrebi i portparola.
Genesis Projectu pridružuje se 2012. godine, prvo kao volonter, a od jula 2013. godine i kao stalni član. Zaposlena na mjestu administrativnog asistenta, neophodna je logistička podrška uspješnog tima.

Sandra Josović rođena je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završila je u Banjaluci. Zvanje diplomiranog politikologa za novinarstvo i komunikacije stekla je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Kao novinar radila je u više beogradskih medija još u vrijeme studija, a nakon povratka u Banjaluku, osam godina je provela u Nezavisnim novinama, godinu dana kao novinar, a potom i kao urednik nekoliko rubrika i nedjeljnog izdanja. Novinarsku karijeru nastavlja na portalu za zdravlje kao glavni urednik gdje je provela dvije godine. Od 2012. godine obavljala je funkciju izvršnog direktora Međunarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus.
Timu Genesis Projecta pridružuje se povremeno kao saradnik, a potom i kao novi član u septembru 2013. godine. Uz asistenciju u realizaciji projekata, zadužena je za osmišljavanje sadržaja portala, kao i za komunikaciju sa medijima.

Dijana Pejić
Azra Talić
Draško Stojčević
Ljubiša Vasić
Saša Šarić
Goran Radić
Dijana Miljatović
Sandra Josović